Ulaskom u Evropsku uniju Hrvatska izlazi iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA). To će joj nanijeti ogromne štete u međunarodnoj trgovini, tvrde brojni hrvatski privrednici, ali će također prema njihovim najvama, najviše profitirati BiH.
Naime, mnoge velike hrvatske kompanije namjeravaju preseliti dio pogona u našu zemlju, a bh. stručnjaci predviđaju, da bi ukoliko se to desi, bio otvoren prostor za zapošljavanje od 20.000 do 30.000 bh. građana, što bi bilo itekako značajno za našu zemlju, koja trenutno broji više od pola miliona nezaposlenih.
Međutim, iz Brisela od BiH se bezuvjetno traži da prihvati liberalizaciju i za proizvode biljnog i animalnog porijekla, što bi hrvatskim firmama omogućilo da i dalje imaju povoljno uslove za izvoz u BiH. Ukoliko se to desi, praktično ne bi bilo potrebe preseljenja proizvodnje iz Hrvatske u našu zemlju.
U zemaljama obuhvaćenih CEFTA sporazumom Hrvatska već ima oko 600 preduzeća u obliku vlasništva ili predstavništva, od toga oko 300 u BiH, tako da se neki od najpoznatijih brendova hrvatskih kompanija već proizvode u BiH.
Ekonomski analitičar Duljko Hasić pojasnio je da roba iz Hrvatske nakon 1. jula neće biti oslobođena carina. Evropska komisija od BiH traži da barem prihvati princip za pregovore, a zauzvrat Komisija se obvezuje da će ocijeniti i razmotriti bilo koji dodatni prostor za pregovaranje po pitanju o povećanju kvota za izvoz iz BiH šećera, ribe i vina.
– Ako bi bh. strana i prihvatila zahtjev EU-a, to bi moglo biti samo po principu reciprociteta, što znači da Hrvatska mora dopustiti uvoz proizvoda iz BiH po uslovima koji su bili prije njihovog ulaska u EU, uključujući proizvode animalnog porijekla – pojasnio je Hasić.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH su kazali da će najveći finansijski efekt za BiH svakako imati primjena maksimalnog carinskog opterećenja od 15 posto za sve duhanske prerađevine, koje su na trećem mjestu po vrijednosti uvoza, potom promjene u tretmanu mlijeka i mliječnih proizvoda, te pojedinih konditorskih i mesnih proizvoda.
Među kompanijama koje probleme namjeravaju prebroditi prebacivanjem proizvodnje u BiH je i Tvornica duhana Rovinj (TDR), koja 60 posto ukupne proizvodnje plasira u zemlje CEFTA-e.
– Kada Hrvatska bude dio EU-a, neće biti više bescarinskog izvoza u BiH, Srbiju ili Makedoniju. U konkretnom slučaju, za TDR je to 15 posto poreznog opterećenja za tržište BiH, gdje trenutno nema carina ili čak 57 posto za Srbiju, gdje su carine sada 15 posto – dodao je Hasić.
Zbog ulaska u EU, hrvatska konditorska industrija očekuje pad izvoza od najmanje 20 do 30 posto, pad proizvodnje te likvidaciju dijela industrije u tvornicama “Kraš”, “Koestlin”, “Kandit”, “Zvečevo”, “Podravka” i “Cedevita”.
– Kraš je još 2003. pod svoje okrilje vratio tvornicu keksa „Mira” iz Prijedora. Najveći hrvatski proizvođač kafe “Franck” završava investicije u proširenje pogona u Grudama. Riječ je o proizvodnji od dvije hiljade tona kafe godišnje – otkriva Hasić.
Međutim, bh. privrednici s druge strane tvrde da treba biti oprezan, ukoliko dođe do preseljenja licenciranih proizvodnji iz Hrvatske u BiH. Neki poslodavci strahuju da to može ugušiti domaću proizvodnju, posebno oblast hrane, gdje mi nemamo dovoljne poticaje i ne možemo koristiti sredstva pristupnih fondova EU.
– Svako novo radno mjesto je dobro, ali se treba voditi i računa o postojećoj domaćoj proizvodnji. Raznolika su mišljenja naših članica, a najviše se boje proizvođači hrane. To je apsolutno pozitivna stvar, ali se mora voditi računa da se ne stvara nelojalna konkurencija domaćim proizvođačima – kazao je Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.
Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore (HGK) nedavno je za kako ne vjeruje da će najavljeni gubici radnih mjesta i preseljenje proizvodnje u BiH biti tako veliki.
– Velike hrvatske tvrtke već su prisutne na taj način u regiji. Ne bih rekla da će doći do masovnog preseljenja.Moguća su otvaranja nekih postrojenja. Tvrtke će kalkulirati s daljnjom liberalizacijom trgovine unutar EU – kazala je Gelo.
Prvih šest proizvoda u uvozu
Naftna ulja 190.812.537 KM
Šećer 40.000.423
Električna energija 31.348.098
Toplo valjani proizvodi od željeza 14.630.101
Pivo od slada 13.152.625
Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi 13.095.180
(Nezavisni Kalesijski Portal)