Američke Federalne rezerve (FED) mogle bi zadržati referentnu kamatnu stopu na postojećem nivou na sastanku zakazanom za 15. i 16. septembar. Međutim, među ekonomistima se s vremenom povećava broj onih koji očekuju novo povećanje kamata koje bi moglo uslijediti. Prema najnovijoj anketi Rojtersa, očekivanja o održavanju kamatnih stopa se mijenjaju među analitičarima.
U najnovijoj anketi Rojtersa, otkriveno je da oko 70 posto ekonomista, tačnije 65 od 93 anketirana, anticipira da će ciljani raspon kamatne stope američke centralne banke ostati na trenutnih 3,50 do 3,75 posto. Ostali, njih 28, predviđaju povećanje kamatne stope za 0,25 procentnih poena, što bi predstavljalo prvo povećanje kamata od jula 2023. godine. Ova promjena u stavovima ekonomista naglašava rastuću sumnju u stabilnost trenutne monetarne politike FED-a.
Očekivanja ekonomista o daljnjim potezima FED-a do kraja godine također su se radikalno promijenila. Samo 56 posto ispitanika očekuje da će kamatne stope ostati na aktuelnom nivou do kraja 2026. godine, dok je taj postotak u prethodnim anketama iznosio oko 80 posto. S obzirom na ovo, broj ekonomista koji predviđaju najmanje jedno povećanje kamatnih stopa više je nego udvostručen u odnosu na prethodni mjesec.
Neizvjesnost na tržištu dodatno je pojačana nakon što je predsjednik FED-a, Kevin Vorš, počeo davati malo ili nimalo smjernica o budućem pravcu američke monetarne politike. Osim toga, posljednji ekonomski pokazatelji su većinom bili snažni, što dodatno komplikuje situaciju.
Uticaj inflacije na odluke FED-a
Veća pažnja tržišta sada je usmjerena na nove podatke o inflaciji u Sjedinjenim Američkim Državama za august, gdje ekonomisti očekuju rast potrošačkih cijena od 0,4 procenta u odnosu na prethodni mjesec, nakon rasta od 0,1 procenta u julu. Na godišnjem nivou, predviđa se inflacija od 3,4 posto, što ukazuje na daljnje inflacione pritiske koji su i dalje iznad cilja američke centralne banke od dva posto.
Ovi snažni inflatorni pritisci mogli bi uticati na odluku FED-a o eventualnom povećanju kamata u budućnosti. U slučaju da inflacija nastavi rasti, FED bi mogao ponovo razmotriti svoje monetarne strategije kako bi se suočio s izazovima koje donose promjene u ekonomiji.
Posljedice rasta cijena energenata
Dodatni izazov predstavljaju i rastuće cijene energenata. Cijene nafte ponovo su premašile 100 dolara za barel usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku, povećavajući rizik od novih inflatornih pritisaka. Porast cijena energenata može se odraziti na troškove transporta, proizvodnje, te cijene drugih proizvoda i usluga, što bi FED-u dodatno otežalo donošenje odluka o manjoj kamatnoj stopi.
Iako većina ekonomista i dalje smatra da će FED na sastanku u septembru zadržati trenutne kamatne stope, najnovija anketa pokazuje da povjerenje u ovu opciju slabi, te da mogućnost novog povećanja kamata postaje sve ozbiljnija. Ova situacija nastavlja biti predmet pažnje ekonomskih analitičara i investitora, a vijesti o inflaciji i cijenama energenata će vjerovatno oblikovati buduće odluke američke centralne banke.