Nakon neuobičajeno svježeg i hladnog perioda koji je obilježio veći dio maja, Evropu očekuje nagli vremenski preokret. Meteorolozi upozoravaju na razvoj takozvane toplinske kupole koja bi već tokom narednih dana mogla donijeti vrlo visoke temperature i prve ozbiljne vrućine ove godine.
Prema prognozi portala Severe Weather Europe, snažna masa toplog zraka širit će se iz sjeverozapadne Afrike prema jugozapadu i zapadu Evrope, a zatim i prema sjeveru i istoku kontinenta. Očekuje se da će takav vremenski obrazac dominirati većim dijelom Evrope do kraja maja.
Najizraženije zatopljenje očekuje se u Španiji, Portugalu, Francuskoj, državama Beneluxa i Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje bi temperature već početkom naredne sedmice mogle biti između 12 i 16 stepeni više od prosjeka za kraj maja.
Temperature i preko 30 stepeni
Meteorolozi navode da bi u pojedinim područjima temperature mogle preći i 30 stepeni Celzijusa već tokom nedjelje i početkom iduće sedmice. Toplina će se potom postepeno širiti prema srednjoj Evropi, Italiji i Balkanu.
Kada je riječ o našem regionu, temperature će počinju rasti početkom naredne sedmice.
Iako još nije potpuno jasno koliki će biti temperaturni vrhunci, prognostičari ističu da će naredna sedmica biti neuobičajeno topla za ovo doba godine.
Fenomen toplinske kupole
Meteorolozi pojašnjavaju da je toplinska kupola fenomen koji nastaje kada se veliko područje visokog pritiska stabilizira iznad kontinenta i zadržava vrlo topao zrak u nižim slojevima atmosfere.
Takav sistem djeluje poput poklopca na loncu – zadržava toplotu i sprečava njeno raspršivanje, zbog čega temperature mogu danima ili čak sedmicama ostati izuzetno visoke.
Upravo je taj fenomen posljednjih godina bio povezan s nekim od najintenzivnijih i rekordnih toplotnih valova u Evropi.
Toplinske kupole često su uzrok opasnih toplinskih valova jer dulje vrijeme zadržavaju vruć zrak. Meteorolozi upozoravaju da nagle promjene temperature, nakon razdoblja hladnoće, mogu biti posebno opasne za zdravlje. Najugroženije su starije osobe, djeca i kronični bolesnici. Dugotrajna izloženost vrućini može uzrokovati toplinsku iscrpljenost, dehidraciju, vrtoglavicu, a u težim slučajevima i toplinski udar. Savjetuje se izbjegavanje boravka na suncu između 11 i 17 sati, dovoljan unos tekućine i oprez kod fizičkih aktivnosti na otvorenom.
Visoka vlažnost zraka, koja se ponekad javlja uz toplinske valove, dodatno pojačava osjećaj vrućine.