Vrane i druge ptice iz porodice korvida ističu se svojom visokom kognitivnom sposobnošću. Istraživanja pokazuju da mogu prepoznavati ljudska lica, izrađivati i koristiti alate te rješavati probleme, što dovodi u pitanje tradicionalno shvatanje njihovih intelektualnih kapaciteta.
Prepoznaju ljude, uče posmatrajući druge, koriste alat i donose odluke na osnovu prethodnog iskustva. Eksperimenti pokazuju da vrane imaju i razvijen osjećaj za broj, ali njihove sposobnosti ipak ne treba pretvarati u senzacionalistička poređenja s ljudima. Nazvati nekoga “ptičjim mozgom” možda i nije uvreda kakvom se obično smatra. Vrane, gavrani i drugi članovi porodice korvida spadaju među kognitivno najsposobnije ptice koje rješavaju nove probleme, pamte i pažljivo prate ponašanje životinja i ljudi oko sebe.
Njihova inteligencija nije ista kao ljudska, ali u pojedinim zadacima može biti iznenađujuće razvijena. Istraživanja su pokazala da vrane mogu razlikovati količine, koristiti i izrađivati alat te prepoznati pojedinačna ljudska lica. U eksperimentu objavljenom 2024. godine u časopisu Science, tri vrane naučene su da nakon vizuelnog ili zvučnog znaka proizvedu od jednog do četiri glasanja. Ptice su uspijevale proizvesti traženi broj glasanja, a greške su se kretale od jednog glasanja previše do premalo.
Osim toga, zanimljivo je da je vrijeme prije prvog glasanja bilo duže kada su se od ptica tražili veći brojevi. Istraživači sa Univerziteta u Tibingenu došli su do zaključka da vrane unaprijed planiraju koliko puta će se oglasiti. Analiza je pokazala i da su karakteristike prvog glasanja mogle predvidjeti koliko će glasanja uslijediti, iako to ne znači da vrane računaju na isti način kao ljudi. Umjesto toga, imaju razvijene numeričke sposobnosti i povezivanje određenih količina s vlastitim ponašanjem.
Jedna od najpoznatijih sposobnosti vrana jeste prepoznavanje ljudskih lica. Istraživači Univerziteta u Vašingtonu koristili su maske kako bi ispitali mogu li američke vrane povezati određeno ljudsko lice s opasnošću. Ptice koje su imale negativno iskustvo reagovale su na “opasno” lice, a znanje se prenijelo i drugim vranama putem društvenog učenja. Drugim riječima, vrane ne moraju sve naučiti na vlastitoj koži.
Osim prepoznavanja lica, određene vrste vrana su posebno poznate po korištenju i izradi alata. Novokaledonske vrane mogu od biljnih materijala i grančica izrađivati alat kojim izvlače plijen iz pukotina. Njihove sposobnosti ne završavaju jednostavnim korištenjem pronađenog štapića. U jednom eksperimentu, uspjele su spojiti nekoliko pojedinačno neupotrebljivih dijelova kako bi napravile dovoljno dugačak alat za dolaženje do hrane.
Osim novokaledonskih, i havajske vrane su poznate po svojoj sposobnosti korištenja alata. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature pokazalo je da je havajska vrana, poznata kao ‘alalā, veoma vješt korisnik alata, i to bez obuke odraslih, što ukazuje na to da je ova sposobnost dio njihovog prirodnog repertoara.
Vrane i gavrani žive u složenom društvenom svijetu, mogu učiti posmatrajući druge, pamtiti prethodna iskustva i prilagođavati ponašanje onome što se dešava oko njih. Međutim, naučna istraživanja ne podržavaju ideju da ove ptice osjećaju i razmišljaju potpuno poput ljudi. Pokazuju, međutim, da su pamćenje, društveno učenje i sposobnost povezivanja prethodnog iskustva s novom situacijom veoma važni za njihov svakodnevni život.
Vrane su poznate po svojoj sposobnosti prilagođavanja različitim sredinama, uspijevajući živjeti u šumama, poljoprivrednim područjima i velikim gradovima. Iako razvijene kognitivne sposobnosti pomažu u preživljavanju, ne jamče opstanak. Havajska vrana, poznata po svojoj sposobnosti korištenja alata, nestala je iz divljine početkom ovog vijeka i opstala je zahvaljujući programu uzgoja u zatočeništvu.
Na pitanje jesu li vrane “pametnije” od drugih životinja ili čovjeka nema jednostavnog naučnog odgovora. Inteligencija se ne može jasno mjeriti jednom brojkom koja jedinstveno rangira sve vrste. Ipak, eksperimenti jasno pokazuju da korvidi imaju impresivan skup kognitivnih sposobnosti, uključujući pamtiti ljudska lica, rješavati nove probleme i koristiti alate. Sve to dovodi do promjene značenja izraza “ptičji mozak”, prenosi RTCG.