Unija za održivi povratak i integracije u BiH (UZOPI) danas je održala sastanak o temi “Pravo na obrazovanje” da bi ukazali na probleme povratnika u segmentu obrazovanja zbog kojih su organizirani protesti roditelja i učenika osnovnih škola.
Predsjednica UZOPI-a u BiH Mirhunisa Zukić je na konferenciji za novinare prezentirala istraživanje o pravu na obrazovanje kao segmentu Revidirane strategije za provedbu Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Zukić je kazala da je jedna od oblasti koje obuhvata Revidirana strategija, ostvarivanje prava na školstvo raseljenih osoba i povratnika, a “u tom segmentu je najdrastičnije kršenje ljudskih prava”.
– Frustrirani smo kako u BiH teče proces obrazovanja i želimo dijalogom da ukažemo na trenutno stanje u obrazovanju koje je katastrofalno – kazala je Zukić.
Naglasila je da prava povratnika u segmentu obrazovanja, zbog čijeg kršenja je došlo do protesta roditelja i učenika nekoliko osnovnih škola, zahtijevaju dužnu pažnju nadležnih institucija i društva u cjelini.
Ukazala je na to da su najčešći problemi u ostvarenju prava na obrazovanje nepostojanje nastave iz nacionalne grupe predmeta, zapošljavanje povratnika u obrazovnim institucijama, prijevoz đaka, neuvjetne školske prostorije, manjak učila i nastavnog kadra, nedostatak škola, te nepohađanje nastave zbog lošeg imovinskog stanja, a takva je situacija u Bosanskom Petrovcu, Drvaru, Brčko Distriktu, Olovu, Varešu, Konjicu.
Na današnji sastank su pozvani predstavnici roditelja učenika iz Konjević-Polja, a njihov predstavnik, Muhizin Omerović je novinarima kazao da su od OHR-a tražili da se konkretno izjasni o Aneksu 7., te da im kaže da li se krše prava povratnika ili ne.
– Naš slučaj je poruka svim ljudima koji žele da se vrate da im nisu zagarantirana osnovna ljudska prava. Ovo je dokaz zašto nije proveden Aneks 7. Ne znam kakve su izvještaje gospoda iz OHR-a i OSCE-a slali svojim nadređenima u Evropi i svijetu, „da sve funkcioniše“, ali je ovo dokaz da ništa ne funkcioniše- kaže Omerović.
Ne pristaju na paralelne sisteme školovanja, jer su dobili i takve ponude, i „definitvno smo riješili da ne dozvolimo da se vrši diskriminacija nad našom djecom, te je bolje da djeca budu kod kuće“.
Ističe da u udžbenicima u školama u RS-u ne postoje Bošnjaci kao narod, njihova kultura, “ali neki nemaju hrabrosti, neki nemaju snage da stanu ukraj ovakvoj diskriminaciji, jer ovo nije usamljeni slučaj da se ne poštuju prava djece”.
Zukić je kazala da je osiguranje prava na obrazovanje povratnika od posebne važnosti za održivi povratak.
– Smatramo legitimnim zahtjeve za ostvarivanje prava na nacionalnu grupu predmeta svih povratnika bez obzira na etničku pripadnost i teritoriju na kojoj žive – rekla je Zukić.
Današnjem sastanku prisustvuju predstavnici nadležnih entitetskih i državnih ministarstava, međunarodnih i nevladinih organizacija da bi se dijalogom postiglo razumijevanje problema i traženje rješenja.
(Fena)