Najveća greška ekonomskog modela zapadnog Balkana jeste hronični problem nedovoljnog korištenja ljudskih resursa, odnosno visoke nezaposlenosti, u čemu prednjači BiH, navodi se u velikom izvještaju MMF-a o 15 godina tranzicije u regiji.
”Dnevni avaz” koji je imao uvid u izvještaj koji obuhvata sve zemlje bivše Jugoslavije, piše da će izvještaj biti objavljen tek danas.
BiH se, uglavnom, spominje u svim negativnim aspektima ekonomskog razvoja regiona.
”Pokazatelji nivoa zaposlenosti jednako su razočaravajući te se od 2000. godine prosječno kreću između 40 i 45 odsto, što je za cijelih deset posto niže nego u novim državama članicama. Zaposlenost je osobito niska među ženama i mladima, a posebno je to izraženo u BiH te na Kosovu”, navode eksperti MMF-a.
Generalno, u razdoblju nakon krize, rast u zemljama zapadnog Balkana izgubio je na snazi.
”Nedovršeni proces reformi bio je ključ neostvarenja napretka prema nivou dohotka bogatijih država EU. Zemlje zapadnog Balkana trebaju generirati radna mjesta ako žele obrnuti trend loših ishoda na tržištu rada koji su razlog zaostajanja tolikog broja država”, navedeno je.
Traži se i deblokada privatizacije, dok u BiH vlasti, posebno u Federaciji, to odbijaju, želeći po svaku cijenu zadržati ”zlatne koke” u telekom i energetskom sektoru.
”Ključni prioritet politike u cijeloj regiji jeste ponovno pokretanje dubokih strukturnih reformi. I dalje postoje brojna neučinkovita preduzeća u državnom ili društvenom vlasništvu koja je potrebno privatizirati; ako se želi postići procvat privatnog sektora kao ključnog motora rasta bit će potrebno pozabaviti se problemima konkurentnosti, uključujući preveliku birokraciju te loše upravljanje”, kaže se.
U nekim državama zapadnog Balkana otpor privatnom vlasništvu značio je preživljavanje brojnih neučinkovitih preduzeća ili preduzeća u društvenom vlasništvu koja su nastavila opterećivati javne finansije i raspodjelu
resursa.
”U cijeloj regiji pretjerana birokratija i korupcija i dalje opterećuju privredne aktivnosti. Važno je reći da je u većini zemalja zapadnog Balkana izostala široka politička podrška dalekosežnim reformama. Nameće se osjećaj da su reforme na zapadnom Balkanu ostvarile premalo, a da su od rasta koristi imali samo malobrojni”, zaključeno je.