Dugo se obećavalo da će nam teći med i mlijeko. Mlijeko je krenulo prema Evropskoj uniji. Može li krenuti i med i donijeti nova radna mjesta?
U vremenu u kojem je nezaposlenost jedan od najvećih društvenih problema, traganje za alternativnim izvorima prihoda mnoge Hercegovce okrenulo je pčelarstvu.
Hercegovački med ima posebne kvalitete i aromu koji ga svrstaju među najkvalitetnije u Evropi, pa su tako u poslijeratnom periodu nikle stotine novih pčelinjaka, a samim tim i sve veći broj ljudi koji se odlučuju za pčelarstvo.
Omer Zukanović, koji se ovim poslom bavi više od trideset godina, ističe kako je pčelarstvo prije bio puno unosniji posao.
“Prije je puno lakše bilo, manje otrova, manje bolesti, manje ulaganja, sad su velika ulaganja i sad je pčelarstvo na točkovima. Moramo seliti iz mjesta u mjesto, planine,a i tu imamo probleme, ne daju nam svugdje da ih lociramo”, rekao je pčelar Omer Zukanović.
Stalne promjene temperature, smjene kišnog i sušnog perioda ne obećavaju dobar prinos.
“Zadnje godine, ekstremne vrućine, kiše, stvaraju nam probbleme, nema prinosa, i što se med izvadi to je daleko najkvalitetniji hercegovački med”, istakao je Zukanović.
Iako važi za najkvalitetniji, hercegovački med nema šanse za uspjeh na tržištu.
“Mi nemamo nikakve pomoći, to je za nas formalno. Sami se borimo, sami ulažemo sredstva, ima nekih organizacija koji bi izvozili med, ali u nas je usitnjena proizvodnja, kad vidimo u evropskoj zajednici, oni imaju poticaj, imaju od 150 do 1.000 košnica”, kazao je Jovan Pravica, potpredsjednik pčelarskog društva “Vrijesak” Mostar.
Kako ističu iz Fedralnog agromediteranskog zavoda med na ovom području nosi veći sadržaj pepela i veću elektrovodljivost što pčelarima u ponudi i prodaji može praviti probleme jer često odstupaju od tih granica, a kako kažu u pitanju nije nekvalitet meda.
“Mi možemo potvrditi da su medovi sa našeg područja kvalitetni, da su zdravi, da ljudi rade po propisima, da nema patvorenja iako bih naglasila da po rezultatima znanstvenih rezultata možda su čak i prestrogi parametrima”, rekla je Dražana Palinić iz Federalnog agromediteranskog zavod u Mostaru.
Činjenica je da domaći med ne može podmiriti potrebe tržišta, pa se uvozi med sumnjivog kvaliteta iz evropskih zemalja prepun antibiotika i drugih štetnih materijala.
Zbog svega toga opravdana je bojazan da bi pčelarstvo kao jedna od perspektivnih grana poljoprivrede u Hercegovini umjesto ekspanzije mogla da doživi stagnaciju.