Upravni odbor Vijeća za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini oštro osuđuje pritisak na slobodu medijskog izvještavanja kroz odluku sudije Općinskog suda u Sarajevu Pavla Crnogorca kojom se „Dnevnom avazu“, punopravnom članu Vijeća, određuje privremena mjera zabrane pisanja o privatnom životu predsjednika Suda BiH Ranka Debevca.
Uvažavajući pravosudni sistem i zakone BiH, Vijeće skreće pažnju na važnost slobodnog novinarskog izvještavanja, slobode medija i slobode izražavanja koje su zagarantirane međunarodnim aktima o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Napominjemo da se uvođenjem mjera zabrane mediji obeshrabruju da kritički pišu o radu javnih ličnosti i institucija, te da nas ovakve odluke vode u uvođenje cenzure, koja je nedozvoljena i nedopustiva u demokratskim društvima.
U određivanju mjere sudije Crnogorca navodi se da se „Avaz – roto pressu“ zabranjuje objavljivanje informacija iz privatnog života sudije Ranka Debevca.
S tim u vezi, Vijeće podsjeća na odredbe Deklaracije o slobodi političke debate u medijima Komiteta ministara Vijeća Evrope:
Član I – Sloboda izražavanja i informacije u medijima: „Pluralistička demokratija i sloboda političke debate zahtijevaju da javnost bude informirana o pitanjima od javnog značaja, što podrazumijeva pravo medija na prenošenje negativnih informacija i kritičkih mišljenja o političkim ličnostima i javnim službenicima, kao i pravo javnosti da ih sazna“
Član VII – Privatnost političkih ličnosti i javnih službenika: „Privatni i porodični život političkih ličnosti i javnih službenika treba biti zaštićen od medijskog izvještavanja po Članu Konvencije. Ipak, informacija o njihovom privatnom životu može biti iznesena kada je od direktnog javnog značaja za način na koji su obavljali ili obavljaju svoje funkcije, nastojeći da se izbjegne nepotrebna šteta za treća lica. Kada političke ili javne ličnosti privlače pažnju javnosti na dijelove svog privatnog života, mediji imaju pravo da te segmente izlože nadziranju“.
Također, podsjećamo i na mišljenje Evropskog suda, prema kojem su prethodna ograničenja, odnosno privremene mjere zabrane objavljivanja informacija, dopuštene samo u rijetkim slučajevima, kada postoji hitna društvena potreba za takvim ograničenjima, poput sprečavanja nereda ili zločina ili zaštite državne sigurnosti. Evropski sud je stava da zbog potencijalne opasnosti za slobodu izražavanja, i u tim slučajevima „treba se odnositi krajnje oprezno“.
Ovakva vrsta represije apsolutno je u suprotnosti sa vrijednostima modernih demokratskih društava i predstavlja kršenje prava na slobodu izražavanja i slobodu informiranja.
