Neistiniti su navodi da Vlada Federacije BiH nije završila svoje obaveze kada je riječ o izmjeni zakonske regulative koja se odnosi na obustavljanje izdavanja energetskih dozvola za male hidroelektrane.
Vlada FBiH je, na svojoj 261. sjednici održanoj 1.04.2021. godine, utvrdila i u hitnom postupku uputila Parlamentu FBiH Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH. Propisano je da se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane, što je i ključna dozvola za gradnju ovakvih postrojenja. Također je propisano i da su podnosioci zahtjeva za izdavanje energetske dozvole, koji do stupanja na snagu ovog zakona imaju zaključene ugovore o dodjeli koncesije s nadležnim organom, dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole. Jedna od novih odredbi je da je mala hidroelektrana (mHE), a koju zakon nije do sada poznavao, hidroenergetski objekat instalisane snage do i uključivo 10 MW.
Ovakve izmjene i dopune zakona su predložene nakon što je Vlada FBiH zadužila nadležna federalna ministarstva, dvije agencije za vodna područja i Komisiju za koncesije u FBiH da pripreme prijedloge izmjena i dopuna svih propisa iz svojih nadležnosti, u skladu sa zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, a u vezi zabrane izgradnje malih hidroelektrana.
Inače, ove zakonske izmjene su donesene nakon sveobuhvatne analize propisa koji se odnose na gradnju energetskih postrojenja, održanih sastanaka i prihvaćenih inicijativa sa organizacijama za zaštitu rijeka i životne sredine, kao i provedene javne rasprave. Također i jasnog obrazloženja, da se u Evropi sve više prihvata kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica i koju su podržali Evropsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA) i Evropska komisija.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH na 21. redovnoj sjednici, održanoj 27.04.2021. godine nije prihvatio da Prijedlog ovog zakona razmatra po hitnom postupku, nego je isti vratio u redovnu proceduru. Nakon razmatranja istog, donio je zaključak da prihvata tekst nacrta te smatra da može poslužiti kao osnova za izradu prijedloga zakona. Također da predlagač uzme u obzir i pisane sugestije iz rasprave i ugradi u prijedlog teksta zakona, te uputi u parlamentarnu proceduru.
Ovaj zaključak zajedno sa tekstom Nacrta zakona upućen je rukovodstvu Doma naroda Parlamenta FBiH koji još uvijek nije stavio na dnevni red tekst zakona. Javnost treba znati da tek po razmatranju zakona u Domu naroda Parlamenta FBiH, Vlada može utvrđivati tekst Prijedoga zakona, a to će učiniti u najkraćem mogućem roku.
Shodno tome, jedino je Vlada FBiH do sada završila svoj dio obaveza u vezi s donošenjem zakonskih propisa koji se odnose na ovu tematiku, te poziva Parlament FBiH da završi svoje, a zastupnike koji su tokom rasprave bili “najglasniji” da ovaj zakon iz hitne vrate u redovnu proceduru, da istinito informiraju, a ne kao danas, dezinformiraju javnost svojim političkim izjavama.