Subotičanka Mirjana Jovičić od 2011. godine radi na brodu na recepciji, a za 2017. godinu treba da plati državi oko 2.000 eura, što odgovara porezu za sedam mjeseci, provedenih na brodu.
Subotičanka Mirjana Jovičić od 2011. godine radi na brodu na recepciji, a za 2017. godinu treba da plati državi oko 2.000 eura, što odgovara porezu za sedam mjeseci provedenih na brodu.
Iako položaj pomaraca u Srbiji nije regulisan, Subotičani koji godinama rade na brodovima u svijetu, dobili su sredinom decembra prošle godine privremena rješenja o plaćanju poreza na dohodak građana u Srbiji za 2017. godinu, a iznosi se kreću i do 15.000 eura. Građani su bili šokirani iznosima koje treba da plate državi, ali i načinom na koji se potražuju sredstva, uprkos činjenici da položaj pomoraca u Srbiji nije regulisan.
“Prema nezvaničnim informacijama, više od 20.000 državljana Srbije radi na brodovima u inostranstvu, a veliki broj njih platu dobija na račune u Srbiji. Mnogi od njih su ranijih godina pokušavali da plate porez, ali ih je poreska administracija odbila jer njihov status nije bio regulisan posebnim zakonom, niti je postojao formular za samooporezivanje”, navode srbijanski mediji.
Zbog pokušaja naplate poreza pet godina unazad, što zakoni u Srbiji maksimalno dozvoljavaju, veliki broj građana preko advokata uložio je žalbe na ovakva rješenja, a Udruženje pomoraca Srbije se tim povodom, 30. decembra 2022. godine, obratilo, otvorenim pismom predsjedniku Srbije.
U pismu su zatražili da se ponište sva privremena rješenja i naplata do pronalaska i dogovora oko odgovarajućeg modela oporezivanja prihoda, da se što hitnije formira radna grupa i da se napravi model oporezivanja pomoraca po uzoru na već postojeće modele u drugim državama.
Kako se navodi, većina građana koji su dobili privremena rješenja od Poreske uprave uložila je žalbu i na osnov i na visinu naznačenih iznosa. Neki od njih su rekli da će plaćati mjesečne rate u iznosu od nekoliko hiljada dinara na 120 rata, to jest, 10 godina, dok su drugi odbili da plate jer smatraju da ne duguju državi, da nisu kriminalci, a da im pri tom zdravstvena zaštita u Srbiji godinama nije dostupna, jer nemaju zdravstvenu knjižicu.
Subotičanka Mirjana Jovičić od 2011. godine radi na brodu na recepciji, a za 2017. godinu treba da plati državi oko 2.000 eura, što odgovara porezu za sedam mjeseci, provedenih na brodu.
“Prva moja reakcija je bila – šok. Moja mjesečna rata iznosi oko 1.700 dinara na 10 godina. Mi se sad borimo, poslala sam sve moje ugovore da dokažem da sam više od 183 dana bila van Srbije, jer po zakonu, u tom slučaju se oslobađate plaćanja poreza u državi”, rekla je ona.
Zbog toga, ističe, mnogi već razmišljaju o tome da traže rješenja kako da primaju platu, a da to nije u Srbiji, već na račune otvorene u inostranstvu, jer gotovo pola plate koju su zaradili u inostranstvu treba da daju državi.
Subotičanin Saša Milanković je kao kuhar radio na brodu, a Poreskoj upravi treba da plati 10.000 eura, jer mjesečna rata iznosi 9.380 dinara.
“Ostao sam šokiran. Tri dana nisam mogao da dođem sebi. Ovdje živim i radim, nemam neku rezervnu zemlju gdje bih otišao. Volim tu gdje jesam, volim Suboticu”, rekao je on.
Veću grupu pomoraca zastupa advokatica Olivera Jelić iz Beograda, koja je rekla da se ne može govoriti o retroaktivnoj primjeni, jer država pet godina unazad ima pravo da naplati porez od građana.
“Poreska uprava je dobila informaciju od banaka da je neki novac iz inostranstva legao na račune državljana Srbije, ali ne zna po kom osnovu. Međutim, nije u potpunosti utvrdila činjenično stanje i ne zna iz kog izvora su nastali ti prihodi, nego je išla linijom manjeg otpora i uzela najpovoljniju stopu od 20 posto i utvrdila poresku obavezu”, rekla je Jelić.
Ni Poreska uprava, prema njenim riječima, nije dobro postupila jer nije pozvala stranke da im one pruže informacije od čega taj prihod dolazi.
Kaže da su njeni klijenti uložili žalbu i na osnov i na visinu naznačenih iznosa, a da se pretpostavlja da je, zbog mogućih korekcija iznosa, Poreska uprava donijela privremena, a ne trajna rješenja.
Jelić je rekla da ako neko odbije da plati porez da država može da blokira račune i pokrene postupak prinudne naplate, a obračunaće se i kamata.
Srbija nije imala model za oporezivanje specifičnih zanimanja kao što su radnici na internetu i na brodu, pa je prije dve godine pokušala da ih obuhvati Zakonom o porezu na dohodak pri čemu bi porez zahvatao i polovinu prihoda pa su freelanceri protestovali i dogovorena su dva modela oporezivanja od 1. januara ove godine, ali i dalje nisu zadovoljni.
Pošto u prethodnih pet godina ti radnici nisu plaćali porez, Poreska uprava je ponudila da porez od oko 20 posto na prihode plate u ratama u periodu od deset godina i od nedavno je počela da uručuje rješenja za prvu, od pet godina, 2017. godinu, a slijede rešenja za još četiri, do 2022. godine. Tako će ti radnici u nekom periodu dobiti pet rješenja za proteklih pet godina, piše Mondo.