U okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH djeluje Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, koja je uz entitetske gender centre stvarni pokretač inicijativa, prijedloga mjera djelovanja, te ključni subjekt u realizaciji i monitoringu procesa vezanih za ovu oblast.
Ova tri institucionalna mehanizma za ravnopravnost spolova su odlučujuća poluga u pokretanju i provođenju aktivnosti iz oblasti ravnopravnosti spolova. Oni imaju istaknuto mjesto, s obzirom na aktivnosti, projekte i mjere koje su poduzimali i poduzimaju na jačanju i održivosti institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova te iniciranju uspostavljanja takvih mehanizama na lokalnom nivou.
Za Poslovne novine nešto više o toj temi rekla je Samra Filipović – Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH.
Istakla je da je jednako uključivanje žena i muškaraca u sve aspekte razvoja društva i poštivanje zakonodavstva koje tretira oblast ravnopravnosti spolova isplativo za državu u cjelini.
Po njenim riječima, izgradnja savremenog društva zavisi, između ostalog, i od ženskih radnih sposobnosti, njihovih iskustava i stavova.
– Evidentan je napredak u institucionalizaciji standarda za ravnopravnost spolova u zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini. Danas, brojni sistemski zakoni sadrže standarde koji zabranjuju diskriminaciju i nasilje na osnovu spola. Ovaj napredak znači da su standardi za ravnopravnost spolova uvedeni u zakonodavne procese, uključujući politike i strategije, kao i u planiranje i projektovanje mjera u različitim oblastima – kazala je
Filipović- Hadžiabdić.
Navela je da je stanje u oblasti ravnopravnosti spolova i poređenje s drugim zemljama teško iskazati, te da to posebno proističe iz stanja u zemljama EU koje, također, nije jednako.
– Tako je, u poređenju s nekim zemljama EU, Bosna i Hercegovina napravila značajne pomake, dok u odnosu na neke druge nismo ostvarili slične rezultate. Ono o čemu možemo pouzdano govoriti jeste situacija u našoj regiji gdje je Bosna i Hercegovina lider kada je riječ o stanju u oblasti ravnopravnosti spolova, jer je prva počela da se aktivno bavi ovim pitanjima – kazala je Filipović-Hadžiabdić.
Dodala je da naša zemlja ima 20 posto žena u parlamentarnim tijelima, što je evropski prosjek, te da se u svim zemljama govori da je važan broj ministarskih pozicija koje drže žene, odnosno da se ovaj broj treba povećavati.
– U Bosni i Hercegovini žene su puno obrazovanije od muškaraca, dominiraju na diplomskim i postdiplomskim studijima, čine 40 posto doktorica nauka. Evidentno je da stereotipi, ali i nepostojanje servisa koji bi pružili podršku ženama na tržištu rada predstavljaju dodatnu prepreku – navela je Filipović-Hadžiabdić.
Budući da su statistički podaci problem, ne postoji podatak o učešću žena u menadžmentu u Bosni i Hercegovini. U nedostatku zvaničnih podataka Agencija za ravnopravnost spolova BiH planira provesti istraživanje u top 100 bh. preduzeća o zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama.
– To će nam omogućiti da kreiramo pristup u otklanjanju prepreka koje onemogućavaju učešće većeg broja žena. U nekim zemljama Evropske unije kazne za preduzeća koja nemaju odgovarajući procent žena u nadzornim ili upravnim tijelima preduzeća mogu biti finansijske ili čak i sankcija uklanjanja preduzeća s berzi – dodala je Filipović-Hadžiabdić.