Bosna i Hercegovina je prenormirana kada govorimo o zaštiti prava djeteta i nema potrebe da donosimo još normativnih akata, već da provodimo ono što je već usvojeno – kazala je danas ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac pred početak sjednice Vijeća za djecu BiH.
Istakla je da na nivou države BiH postoji osam dokumenata koji se tiču prava djeteta, u Federaciji BiH 40, RS-u 23 i Distriktu Brčko BiH pet.
Također je pozvala sve institucije na poštivanje Akcionog plana za djecu 2015-2018., Strategije za borbu protiv nasilja nad djecom 2012-2015. te Smjernica za postupanje u slučaju nasilja nad djecom.
Obaveze koje proizilaze iz ovih dokumenata, dodala je Borovac, odnose se na sve institucije, a da je obaveza Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i Vijeća za djecu da izvještavaju o provedbi ovih aktivnosti.
– Vijeće za djecu do sada nije na adekvatan način vodilo ove aktivnosti i danas će na odgovoran način pristupiti realizaciji svojih obaveza – naglasila je.
Borovac je najavila da će Vijeće danas na sjednici realizirati Zaključak Vijeća ministara BiH kojim su ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i civilne poslove zadužena da pokrene aktivnosti na realizaciji obaveza koje proističu iz oblasti nasilja nad djecom te predstaviti mjere koje se odnose na sprječavanje svakog vida vršnjačkog nasilja.
– Provodimo ono što smo uradili i nemojmo prenormirati državu, jer to zaista ne vodi ničemu – zaključila je ministrica Borovac.
Sekretar Ministarstva civilnih poslova BiH Zlatko Horvat izrazio je najdublje saučešće roditeljima nastradalog djeteta Mahira Rakovca te pozvao sve institucije na aktivno djelovanje.
– Jasno je da smo prenormirana zemlja i da imamo dosta pozitivnih zakonskih propisa, ali je isto tako jasno da ih se moramo pridržavati i provoditi ih – pojasnio je.
Također je podsjetio da je Vijeće ministara BiH na posljednjoj sjednici najoštrije osudilo svaki čin vršnjačkog nasilja.
Predsjednica Vijeća za djecu BiH Saliha Đuderija istakla je da je BiH u posljednjih 15 godina usvojila mnogo kvalitetnih dokumenata koji trebaju da služe profesionalcima za rad na lokalnim nivoima, što uključuje obrazovanje, policiju, pravosuđe, socijalni sektor i zdravstvo, ali naglasila da Vijeće za djecu već duže vrijeme ukazuje na vrlo ograničene resurse koji se izdvajaju za te nadležne službe.