Podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine pokazuju da uvoz i dalje raste brže od izvoza, što naglašava izazove i prilike domaće proizvodnje. Rast uvoza od 6,8 posto u prvih sedam mjeseci ove godine sugeriše da je Bosna i Hercegovina i dalje usmjerena na uvoz, dok se izvoz povećao za 5,6 posto. Potrebna su veća ulaganja u domaću privredu kako bi se postigli pozitivniji vanjskotrgovinski pokazatelji.
Uvoz i izvoz robe u Bosni i Hercegovini istovremeno rastu, međutim, vrijednost robe koja ulazi u zemlju i dalje je veća od vrijednosti izvoza. Prema riječima Belme Alihodžić, stručne saradnice u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, porast uvoza od 6,8 posto u prvih sedam mjeseci tekuće godine ukazuje na to da je Bosna i Hercegovina i dalje orijentirana na uvoz.
Najviše uvezenih proizvoda čine naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala. Osim toga, 80 posto hrane u BiH je uvezeno, što se smatra negativnim trendom, jer se time uvoze i proizvodi koje domaći poljoprivrednici mogu barem djelomično proizvesti.
Nasuprot tome, izvoz pokazuje pozitivne primjere. U odnosu na isti period prethodne godine, izvoz je povećan za 5,6 posto. “Rast izvoza izolirane žice za 129 miliona KM oslikava snažnu poziciju automobilske i elektroindustrije u izvoznoj strukturi Bosne i Hercegovine”, ističe Alihodžić. Značajan doprinos izvozu dali su i proizvodi od aluminija, dok je ukupan rast izvoza u drugom kvartalu ove godine najvećim dijelom rezultat kontinuiranog rasta izvoza metala, mašina i proizvoda elektroindustrije.
Iako raste izvoz, deficit Bosne i Hercegovine svake godine ostaje visok i u tekućoj godini premašio je osam milijardi maraka. Ekonomski stručnjak prof. Damir Bećirović naglašava potrebu za jačanjem konkurentnosti domaćih kompanija na međunarodnom tržištu kako bi se smanjili ovi visoki negativni iznosi.
Da bi se poboljšalo stanje u domaćoj proizvodnji, neophodna su veća ulaganja i podrška, kako bi se povećalo učešće domaćih proizvoda na tržištu. “Ako građani u prodavnicama traže bh. proizvode umjesto uvoznih, to će rezultirati smanjenjem uvoza”, poručuje ekonomski stručnjak Igor Gavran.
Agro sektor, prema mišljenju stručnjaka, mogao bi postati ključna tačka domaće proizvodnje i izvoza. “Potrebno je razumijevanje dijela vlasti i subvencije kako bi se pokrenula proizvodnja hrane u BiH”, ističe Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore.
Da bi se potencijali domaće poljoprivrede pretvorili u konkretne rezultate, neophodna su veća ulaganja države u obliku poreskih olakšica i podrške razvoju inovativnosti, kako bi privreda bila otpornija i konkurentnija. Statistika robne razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom ukazuje na to da će se slični trendovi nastaviti do kraja godine, što naglašava potrebu za zamjenom uvoza domaćim proizvodima radi jačanja ekonomije.