Nakon perioda relativno svježeg vremena, polako dolaze prave ljetne vrućine. Najviše dnevne temperature zraka dostizat će tokom vikenda i u ponedjeljak i vrijednosti od 32-33 °C, navode meteorolozi.
Kako se zaštititi od vrućina?
• Povećajte unos tekućine, bez obzira na stepen aktivnosti. Ne čekajte osjećaj žeđi. OPREZ: Ukoliko Vam doktor općenito ograničava uzimanje tekućine zbog zdravstvenih problema, pitajte ga koliko tekućine smijete uzimati kod ljetnih vrućina.
• Ne uzimajte tekućinu koja sadrži kofein, alkohol ili veće količine šećera jer će to samo povećati gubitak tekućine iz organizma.
• Pijte rashlađene, ali ne i jako hladne napitke koji mogu uzrokovati želučane tegobe.
• Jedite laganiju, svježe pripremljenu hranu. Prednost dajte voću i povrću.
• Ako možete, boravite u klimatiziranim prostorijama. Ukoliko nemate klima uređaj kod kuće ili na poslu, nastojte prošetati do klimatiziranih prostora u gradu.
• Nosite laganu, ugodnu, svijetlu, širu odjeću od prirodnih vlakana, a za izlazak na sunce najbolje je nositi i veći šešir.
• Nikako ne ostavljajte djecu u zaključanim, parkiranim automobilima.
• Novorođenčad i malu djecu (do 4 godine) ne izlažite suncu i osigurajte im dovoljan unos tekućine.
• Vrućinu teže podnose starije osobe od 65 godina, osobito hronični bolesnici (srčani bolesnici ili osobe s povišenim krvnim pritiskom) pa imajte na umu da ih treba češće posjećivati ili kontaktirati.
• Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kad su najviše temperature.
Ukoliko se morate izložiti visokim temperaturama:
• Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate.
• Smanjite tjelesnu aktivnost. Ukoliko želite vježbati, popijte svakih sat vremena dvije do četiri čaše hladne bezalkoholne tekučine.
• Odmarajte se u sjeni.
• Nosite šešir, sunčane naočale i zaštitno sredstvo – kremu s dovoljnom UVA/UVB zaštitom.
Kako se prilagođavamo visokim temperaturama?
Najvažniji prirodni mehanizam kojim se ljudski organizam prilagođava visokim temperaturama okoliša je znojenje. Na taj mehanizam utiče nekoliko faktora:
• Vlažnost zraka (zbog velike vlažnosti zraka znoj ne isparava dovoljno brzo s površine tijela što spriječava brzo hlađenje tijela).
• Životna dob (stariji ljudi, mala djeca).
• Prekomjerna tjelesna težina.
• Nedostatan unos tekučine.
• Srčana bolest.
• Opekline.
• Neki lijekovi.
• Pijenje alkohola.
Što je djelotvornije: ventilator ili klima uređaj?
• Ventilatori mogu olakšati podnošenje visokih temperatura. No, ukoliko vanjska temperatura poraste iznad 30°C, ventilator će biti manje efikasan od klima uređaja ili tuširanja hladnom vodom.
• Klima uređaji predstavljaju najbolju zaštitu od zdravstvenih poremećaja uzrokovanih visokim temperaturama.
(Doznajemo)