Prošlog mjeseca potpisana je Sarajevska Deklaracija o ulozi visokog obrazovanja i civilnog društva u edukaciji za mir koja predstavlja vrijednosni i radni okvir za angažiranje univerziteta i preuzimanje njihove uloge u izgradnji mira i razvoja društva te saradnju univerziteta sa civilnim društvom na edukaciji mladih za građanstvo.
Kako je kazao Enver Đuliman, predsjednik Odsjeka za edukaciju o ljudskim pravima Norveškog Helsinškog komiteta (NHC), koji je izradio Deklaraciju, ona će biti osnova za izradu Strategije koja će imati za cilj uključivanje univerziteta u regionu u program edukacije za mir NHC-a.
“Također, strategija će omogućiti umrežavanje ovih univerziteta i razmjenu nastavnog kadra, studenata, kompetencija, iskustava, uspostavu novih nastavnih predmeta kao što su kultura sjećanja, edukacija iz historije u podijeljenim zajednicama te tranzicijska pravda). Strategija će predviđati i razvijanje naučne literature iz oblasti pomirenja, povjerenja, oprosta, odgovornosti i krivice te obračuna sa prošlošću”, pojasnio je Đuliman.
Deklaraciju su usvojili učesnici konferencije “Uloga univerziteta u izgradnji mira” koji su svojim potpisom potvrdili da su svjesni da visoko obrazovanje ima posebnu ulogu u post-konfliktnim i često podijeljenim društvima kao što su društva Zapadnog Balkana te da žele da ukažu na važnost edukacije za mir i jačanja saradnje između visokog obrazovanja i nevladinog sektora na ovom polju u lokalnim zajednicama i u društvima i zemljama regiona.
Visokoškolske ustanove u regionu ovom deklaracijom su pozvane da utvrde edukaciju za mir i civilnu misiju kao temelj akademske profesije i preduzmu neophodne radnje na njihovoj integraciji u akademske djelatnosti. Shodno tome, tržišni pristup visokoškolskih ustanova ne smije ići na štetu edukacije za mir i njihove civilne misije.
“Visokoškolske ustanove trebaju osigurati edukaciju i znanja koja su depolitizirana, deideologizirana i deetnicizirana te kulturu refleksije i angažmana na univerzitetu, kod nastavnika i kod studenata. Potrebno je da rade na uvođenju novih tematskih područja, tematskih cjelina i nastavnih jedinica koje osnažuju kulturu mira”, stoji u Deklaraciji.
Deklaracijom se potpisnici zalažu za humanistički pristup u edukaciji gdje obrazovanje ima za cilj ”cijelog čovjeka” i uključuje socijalni i emocionalni razvoj svih učesnika u procesu učenja, gdje se sve razlike, potrebe i iskustva kod studenata prihvataju i poštuju i gdje se svakom studentu pruža razumijevanje na osnovu njegovih vlastitih premisa
Ovom deklaracijom pozvani su visokoškolske ustanove i civilni sektor da preuzmu odgovornost i aktivno učestvuju u demokratskim procesima i razvijaju aktivno građanstvo na lokalnom, nacionalnom i globalnom nivou i da doprinose socijalnoj transformaciji, izgradnji povjerenja, tranzicijskoj pravdi i pomirenju.
Također, pozvani su da grade socijalni kapital koji se temelji na povjerenju, saradnji, umrežavanju, voluntarizmu i učešću studenata i nastavnog kadra u društvenim procesima te da uspostavljaju i provode programe koji jačaju građanski angažman i društvenu odgovornost.
Potrebno je graditi partnerstvo između visokoškolskih ustanova i nevladinog sektora koje će doprinositi razvoju pojedinca, grupe i zajednice, a koje se temelji na razmjeni znanja, vještina i iskustva te umrežavanju te je potrebno raditi na uspostavljaju saradnje sa srednjim i osnovnim školama kako bi kompetencije koje posjeduju na ovom polju bile iskorištene i na nižim nivoima obrazovanja.
Deklaracijom je zatraženo od vlasti na lokalnom i državnom nivou, zemalja u regionu i međunarodne zajednice, da izopšte sve vidove diskriminacije iz visokog obrazovanja i da stvaraju u obrazovanju uvjete jednakih šansi za sve, a u skladu sa međunarodnim dokumentima, kao i da osiguraju neophodne uvjete i finansijsku pomoć za projekte saradnje između visokog obrazovanja i civilnog društva na nacionalnom tako i regionalnom nivou.
“Rađamo se kao ljudi a građaninom postajemo. Da bismo to postali neophodno nam je znanje. Znanje do kojega ćemo doći postavljajući pitanja, prvo sebi pa i drugima. To je ono znanje koje je postalo dijelom naše ličnosti i koje živimo svaki dan u odnosima s drugima i drugačijima”, kazao je Đuliman.
Mišljenja je da nam je potrebno znanje koje će nam pomagati da se svakodnevno borimo kako bi se oslobodili od predrasuda o drugima odnosno znanje koje spaja, a ne odvaja ljude i koje objašnjava a ne opravdava, koje govori o stvarnosti kakva jeste ali i kakva bi trebala da bude.
“Zemlje regiona treba da prihvate ovaj program jer on doprinosi izgradnji mira, razvoju i sigurnosti. Ukoliko to zemlje regiona ne učine imat ćemo nedovršeni rat i mogućnost za nove konflikte”, zaključio je Đuliman.
Konferencija “Uloga univerziteta u izgradnji mira” u martu je okupila oko stotinu predstavnika univerzitetske zajednice, studenata, te predstavnika vlasti i civilnog društva iz BiH, Srbije i Kosova kako bi razgovarali o ulozi visokoškolskih institucija u izgradnji mira, te razvoju demokratskih procesa temeljenih na osnovnim ljudskim pravima.