Situacija sa energetskim sistemom u Srbiji i širom regiona je veoma ozbiljna, izjavio je pomoćnik direktora za tehnološki razvoj Instituta “Vinča”, Predrag Škobalj. Prema njegovim riječima, hidroelektrana Đerdap radi sa samo 20 posto svojih kapaciteta, dok ljetnja potrošnja struje dostiže razine koje su obično zabilježene tokom zime.
U razgovoru sa RTS-om, Škobalj je istakao potrebu za razvojem energetskog miksa u Srbiji, koji bi uključivao nuklearnu energiju, obnovljive izvore, poput vjetra i sunca, te stabilne termoenergetske kapacitete. Prema njegovim riječima, niska razina vodostaja Dunava stvara velike probleme ne samo Srbiji, već i susjednim zemljama poput Mađarske, Rumunije i Bugarske.
Škobalj je naveo da hidroelektrane u Srbiji učestvuju sa do 30 posto u proizvodnji električne energije, ali da trenutna situacija na Đerdapu predstavlja značajan izazov, budući da radi sa smanjenim kapacitetom. On je dodao da su hidroelektrane na Drini u funkciji i doprinose stabilnosti energetskog sistema.
Problem niskog vodostaja
“Nizak vodostaj može imati ozbiljne posljedice ne samo po energetiku već i po ekonomiju, s obzirom na to da Dunav igra ključnu ulogu u transportu robe i energenata”, istakao je Škobalj. Kazao je da trenutna situacija ne znači da je nuklearna energija nepouzdana, već da problemi mogu biti prevaziđeni primjenom drugačijeg sistema hlađenja.
Dodao je da visoke temperature i intenzivna upotreba klima-uređaja opterećuju elektroenergetsku mrežu, te da trenutna potrošnja električne energije dostigla razine koje se obično beleže tokom zime. Također je posebno naglasio energetsku neefikasnost zgrada u Srbiji, napominjući da se troši dva do tri puta više energije nego u Evropskoj uniji.
Rješenje kroz energetski miks
Škobalj smatra da je dugoročno rješenje u razvoju energetskog miksa, koji bi uključivao izgradnju prve srpske nuklearne elektrane, kao i obnovljive izvore energije. Također, naglasio je važnost reverzibilnih hidroelektrana Bistrica i Đerdap 3, koje bi služile kao skladišta energije.
“Ne smijemo odustati od naših postojećih termo kapaciteta na ugalj, jer su oni ključni za stabilnost elektroenergetskog sistema”, dodao je. On je ukazao na to da Srbija još uvijek nije započela aktivno sudjelovanje u nuklearnom programu, ali bi ukidanjem moratorija iz 1989. godine 2024. mogla napraviti prve korake u tom smjeru.
Škobalj je izrazio nadu da bi odluka o ulasku u nuklearni program mogla biti donesena do sredine 2027. godine, te da se prvi kilovati iz nuklearne elektrane mogli očekivati najranije 2040. godine. Do tog trenutka, Srbija planira raditi na povećanju proizvodnje iz uglja, unapređivanju hidroenergetskih kapaciteta i razvoju solarne i vjetro energije.