Transparency International u BiH je organizovao okrugli sto na kojem je predstavljen regionalni izvještaj pod nazivom “Zaštićeni ili izloženi? Zaštita zviždača na Zapadnom Balkanu: napredak i izazovi”. Ovaj izvještaj obuhvata Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Kosovo, te je otvorio diskusiju o izazovima u vezi sa zaštitom zviždača u BiH.
Na okruglom stolu, Amela Šarić iz Transparencyja je istaknula da se fokus istraživanja odnosio na razlike između normativnog uređenja i operativne efikasnosti, kao i usklađenost s direktivama Evropske unije. Šarić je naglasila fragmentiranost pravnog okvira u BiH, gdje se na različitim nivoima primjenjuju različiti zakoni, a čak ni Federacija BiH nema zakon koji se tiče zaštite zviždača.
Prema informacijama iz izvještaja za 2025. godinu, na državnom nivou su registrirana tri zahtjeva za status zaštićenog prijavioca, od kojih nijedan nije odobren. S druge strane, u Brčko Distriktu su sva tri zahtjeva odobrena, dok je na nivou Republike Srpske nijedan postupak nije pokrenut. U Kantonu Sarajevo je podneseno 11 zahtjeva, od čega je osam dobilo status zaštićenog prijavioca.
Šarić je navela ključne izazove, ističući da mnogi građani sumnjaju u efikasnost prijava korupcije, dok fragmentirani zakonski okvir ostavlja nejasnoće o tome kuda se prijave trebaju slati. Također, upozorila je na nepostojanje jasno definisanog postupka žalbe za slučajeve kada se zahtjevi odbiju, kao i na izostanak zakona na federalnom nivou.
Neke od preporuka koje je iznijela Šarić obuhvataju uključivanje privatnog sektora, omogućavanje direktnog eksternog prijavljivanja te proširenje zaštite od odmazde. Također se zalaže za obaveznu obuku u institucijama o internom prijavljivanju.
Miša Bojović iz Transparentnost Srbija je prezentovao podatke za Srbiju, ističući da je korupcija najčešće percipirani problem, a Srbija nema centralizovano tijelo koje nadzire primjenu zakona. Dejan Milovac iz MANS-a iz Crne Gore naveo je da u toj zemlji ne postoji poseban zakon o zaštiti zviždača, već se primjenjuju odredbe iz Zakona o sprečavanju korupcije.
Učesnici okruglog stola su se složili da se prijavitelji korupcije često suočavaju s društvenom stigmatizacijom i percipiraju kao “izdajnici”. Ene Kljajić-Grgić iz Transparencyja ukazala je na to da nacrt zakona nije obiman, ali da je u skladu s međunarodnim standardima vezanim za prijavljivanje, naglašavajući postojanje modela zaštite prijavljivača koji su usklađeni s tim okvirima.
Alfredo Strippoli iz Delegacije Evropske unije u BiH istakao je važnost zakona o zaštiti zviždača za evropski put BiH, naglasivši da se nalazi na spisku prioriteta. Strippoli je ocijenio da je procjena zakona pozitivna i da su komentari koje su dali odrazili se na izradu nacrta.
Admir Čavalić, zastupnik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, komentarisao je da je ovaj nacrt jedan od rijetkih koji je prošao s apsolutnom većinom, ali je ostalo nejasno zašto još uvijek nije stavljen u parlamentarnu proceduru. Čavalić je izrazio zabrinutost zbog kašnjenja, nadajući se da se obrazac neće ponoviti, te da neće čekati još godinu dana na njegovu realizaciju.