Tužilaštvo Bosne i Hercegovine intenziviralo je aktivnosti u istrazi protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i bjegunca od bh. pravosuđa, u slučaju kupovine luksuzne vile na Dedinju.
Kako saznaje Raport, fokus istrage je na sumnji da je Dodik počinio krivična djela pranja novca, zloupotrebe položaja te primanja dara i drugih oblika koristi.
Iako Dodik već godinama ponavlja da je nekretninu kupio legalno, navodeći da je podigao kredit koji uredno vraća, podaci iz Tužilaštva BiH i Finansijsko-obavještajnog odjela SIPA-e ukazuju na suprotno. Prema službenim informacijama, sumnja se da je u ovom slučaju “oprao” više od 1,4 miliona KM (oko 750.000 eura).
“Takve opcije konstantno su u razmatranju”, poručeno je iz Tužilaštva, koje priprema optužnicu čak i bez dokumentacije iz Srbije, čiji pravosudni organi već više od tri godine odbijaju dostaviti tražene dokaze kroz međunarodnu pravnu pomoć.
Poziv za saslušanje u Tužilaštvu BiH Dodiku je upućen za 2. april, ali ga je ignorisao, kao i one koji su se ticali njegovih izjava i postupaka protiv ustavnog poretka BiH – zbog čega je već raspisana centralna potjernica. Sada se priprema i nova, ali i zahtjev za crvenu potjernicu Interpolu.
U vezi s tim, Tužilaštvo je zatražilo da Dodik bude ispitan u Beogradu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je takav zahtjev stigao, navodeći:
“Strane službe našle su neke ljude u sistemu Srbije da ispitaju Dodika.”
Paralelno, Dodikovi advokati pokušavaju prebaciti predmet na Tužilaštvo RS, no prema saznanjima Raporta, Tužilaštvo BiH već radi na novom zahtjevu za centralnu potjernicu i formalno priprema sve potrebne korake za Interpol. Za razliku od predmeta koji se tiče napada na ustavni poredak, u ovom slučaju Interpol ne bi trebao odbiti zahtjev jer se radi o klasičnom kriminalu, pranju novca.
Pitanje kredita u Pavlović banci ostaje ključni detalj istrage. Dodik je tvrdio da je vilu na Dedinju, u elitnom beogradskom naselju, kupio 14. maja 2007. godine, koristeći sredstva iz kredita. Međutim, provjere su pokazale da je kredit u toj banci zapravo podigao tek 27. juna 2008. godine, a hipoteku registrovao 2009.
Drugim riječima, prema tvrdnjama Tužilaštva, Dodik je pokušao legalizovati kupovinu nekretnine naknadno fiktivnim kreditom.
Navodi se i da je rate kredita vraćao gotovinom, preko kurira i vozača koji su prevozili novac do Beograda.
Tužilaštvo raspolaže izjavama više svjedoka, među kojima su neki iskaze dali početkom marta. Njihova svjedočenja dovode u pitanje autentičnost ugovora koje je Dodik dostavljao 2022. godine – jer, prema navodima iz istrage, ni ugovori ni aneksi koje je prezentirao ne potvrđuju zakonitost transakcije.
Naprotiv, novi svjedoci su to i potvrdili.