Februar 2014. godine je najtopliji februar u posljednjih 125 godina, od kada postoje mjerenja, kazao je klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH Željko Majstorović.
Prema njegovim riječima, u toku su velike klimatske promjene zbog čega je u posljednjih 15 godina zabilježen niz rekorda, međutim ovaj februar će, po svemu sudeći, oboriti sve dosadašnje rekorde.
Iako je najavljivan kao pravi zimski mjesec, veljača je ove godine pokazala da itekako može biti prevrtljiva, te je umjesto minusa i snijega građanima BiH priuštila uranjene proljetne temperature.
Prema Majstorovićevim riječima, zima je završila ako se uopće može reći da je ove godine i bilo.
“Dva dana će biti topla i sunčana, jedino će jutarnje temperature biti nešto niže, nakon toga, točnije u četvrtak ponovno slijedi oblačno vrijeme s kišom, ali i s višim temperaturama. Naime, oblačno vrijeme će sa sobom donijeti i temperature od oko 19 Celzijevih stepeni”, kazao je Majstorović.
Dodaje kako se ponovno razvedravanje i sunčano vrijeme očekuje tokom vikenda.
“Vikend bi trebao proći u znaku toplog i sunčanog vremena posebice u Hercegovini”, kazao je Majstorović. Ističe da se prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH do daljnjeg ne očekuje pad temperatura, te da građani mogu uživati u pravom proljetnom vremenu.
Visoke dnevne temperature u zimskim mjesecima pogoduju razvoju raznih virusa i oboljenja, toj pojavi podložne su, osim ljudi, i biljne i životinjske vrste. Ako dođe do drastičnog pada temperature žito i drugi jesenski usjevi na bh. poljima, u najboljem slučaju imat će manji prinos.
Profesorica s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu Mirha Đikić za agenciju Fena kaže da je situacija nesvakidašnja te da usjevi, u razdoblju kada bi trebali mirovati i biti prekriveni snijegom, normalno rastu i razvijaju se.
”Ako temperature padnu ispod nule, a da pri tome još, nema snijega, usjevi će stradati”, navodi Đikić.
Objasnila je da je donja granica za pokretanje biljke temperatura zemljišta pet Celzijevih stupnjeva, a s obzirom na to da dnevne budu do 19 stepeni, lako se i zemljište zagrije.
Osim toga, dodala je, može se dogoditi ako temperature ostanu kao što su do sada bile, da biljkama u proljeće fali vode što bi, također, štetilo razvoju i prinosima. Đikić je optimistična i kaže da ratarske kulture, sasvim normalno, mogu i opstati ako temperature ostanu optimalne još neko vrijeme, a da pri tome i oborine bude umjerene.
Osim ratarskim kulturama, trenutačna temperaturna situacija ne odgovara ni voćkama ni pčelama, što su u ranijim izjavama Feni potvrdili profesori s Poljoprivredno-prehrambenog i Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.
Visoke dnevne temperature stvaraju “lažnu sliku” proljeća na voćnjacima i u košnicama, a sve to može rezultirati ugibanjem i smrzavanjem.