Zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Mijo Krešić kazao je da danas zajednički šalju poruku javnosti BiH da je trgovina ljudima neprihvatljiva u bh. društvu, da će se snažno boriti protiv nje, te da su u ovim aktivnostima u bliskom partnerstvu sve nadležne institucije, civilno društvo, vjerske organizacije i međunarodni partneri.
To je izjavio povodom završetka kampanje Caritasa Biskupske konferencije BiH o problemu prosjačenja, koja je počela 8. oktobra, a završila danas u Katoličkom školskom centru u Sarajevu otvaranjem izložbe pristiglih radova učenika srednjih i osnovnih škola, te dodjelom nagrada za najbolje radove.
Ministarstvo sigurnosti BiH također obilježava 18. oktobar, Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima, uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i u saradnji sa Fodacijom “Lara”, Mrežom nevladinih organizacija za borbu protiv trgovine ljudima “Ring” i Caritasom Biskupske konferencije BiH.
Također, Fondacija “Lara” provela je kampanju “Pet do 12, Vrijeme je, Zaštitimo djecu koja prose”, u periodu od 8. do 18. oktobra, usmjerenu na podizanje javne svijesti i mobilizaciju građana i predstavnika institucija.
Krešić je ovom prilikom pojasnio da borba protiv trgovine ljudima uključuje kazneno gonjenje trgovaca ljudima, zaštitu i pomoć žrtvama trgovine ljudima, te sprečavanje uvjeta koji dovode do trgovine ljudima.
Podsjetio je da trgovina ljudima kao fenomen, službeno potvrđena i priznata prvi put u BiH 1999. godine. Međutim, napomenuo je da trgovina ljudima u BiH nije iskorijenjena, već je samo mijenjala oblike i metode.
U pogledu radne eksploatacije, kazao je da je jedan od novih oblika eksploatacija državljana BiH, muškaraca, na gradilištima u inostranstvu. Osim toga, dodao je, jako je izražen i vidljiv problem prosjačenja, što je direktna posljedica složene ekonomske situacije u BiH, te isključenosti pojedinih skupina stanovništva.
Informirao je da u dosadašnjim izvještajima nisu utvrđeni indikatori da je organizirani kriminal pretežit ili nadmoćan oblik trgovine ljudima u svrhu radne ekspolatacije u BiH.
Sudsku praksu procesuiranja kaznenih djela trgovine ljudima u svrhu radne ekspolatacije ocijenio je veoma skromnom, s neznačajnim brojem slučajeva, uglavnom zbog pitanja kvalificiranja djela i sivih zona.
Kako je rekao, aktivnosti na suprotstavljanju trgovini ljudima u BiH, uključujući rad policije usmjeren ka ka ovom problemu, istraživanja, optuživanja i suđenja, zajedno s pravnom reformom, donijele su nekoliko promjena u obrascima trgovine ljudima.
Međutim, istakao je da još uvijek ostaje dosta toga za uraditi, te da će stoga Ministarstvo sigurnosti ubrzo Vijeću ministara predložiti usvajanje novog Akcijskog plana suprotstavljanja trgoviniljudima u nareednom četvorogodišnjem razdoblju.
Cormack je naglasila da je borba protiv trgovine ljudima jedan od najvažnijih prioriteta Vlade SAD-a, jer to je, kako je rekla, jedno od najgorih krivičnih djela 21. vijeka.
Podsjetila je da je, samo prije pet godina, borba protiv trgovine ljudima u BiH dostigla svoj vrhunac kada je Državni sekreterijat SAD-a donio odluku da u godišnjem izvještaju u pogledu borbe protiv trgovine ljudima u BiH stavi u najveći rang, odnosno kategoriju 1, što je značilo da je BiH bila maksimalno posvećena eliminaciji trgovine ljudima.
– Međutim, samo godinu dana poslije toga, smanjio se opseg ove borbe što je BiH vratilo na niži rang. Godinu poslije toga, BiH se čak našla na listi zemalja koje treba posebno posmatrati, što znači da BiH ne poduzima adekvatne aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima – kazala je Cormack.
Srećom, napomenula je, mnogi vladini i nevladini akteri u BiH, nisu odustali od ove borbe i nisu dozvolili da BiH nazaduje, ponovo su se ujedinili i našli način da promijene stvari te postigli određeni napredak.
Međutim, Cormack smatra da ova nastojanja, ma koliko važna, još uvijek nisu dovoljna, te da predstavljaju samo početak procesa oživljavanja borbe protiv trgovine ljudima u BiH, kao i da je uloga vlade ključna u toj borbi.
Pozvala je sve odgovorne da, kako je rekla, urade ono što znaju da trebaju uraditi u pogledu suzbijanja i borbe protiv trgovine ljudima.
– Mi ćemo vas podržati u tome, ne zbog međunarodnih ili lokalnih pravnih propisa, ili izvještaja Državnog sekreterijata SAD-a ili Evropske unije, već zato što trgovina ljudima predstavlja jedan od najočiglednijih kršenja ljudskih prava, i jer se to može dogoditi svakome i bilo gdje, a to treba zaustaviti – istakla je Cormack.
Direktor Caritasa Biskupske konferencije BiH Bosiljko Rajić naglasio je da trgovina ljudima predstavlja jedan od najgorih oblika kršenja ljudskih prava, prava na život, prava na sigurnost, prava na privatnost, te prava na slobodu kretanja i slobodu izbora.
Pojasnio je da je jedan od projekata Caritasa upravo suzbijanje trgovine ljudima, koji ima svrhu jačanja regionalne mreže protiv trgovine ljudima.
Dodao je da Caritas ovaj projekt provodi na razini cijele BiH, uz pomoć i saradnju donatora, te u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti BiH, uz finansijsku potporu, između ostalih, Caritasa iz Francuske, Austrijske razvojne agencije, Caritasa Norveške i Caritasa Švicarske.
Predstavnica mreže nevladinih organizacija Ring Bosiljka Rajić informirala je da je kampanja “Pet do 12, Vrijeme je, Zaštitimo djecu koja prose”, vođena s namjerom da uđu u što više malih, lokalnih sredina kako bi ponovo ukazali na problem koji, kako je rekla vidimo, a ne gledamo, a to su djeca koja prose na ulicama.
Poručila je da žele da i dalje rade na prevenciji trgovine ljudima i sarađuju sa Caritasom, Ministarstvom sigurnosti BiH, kao i ostalim organizacijama, jer, istakla je, samo zajedničkim djelovanjem iz različitih sfera mogu suzbiti i zaustaviti trgovinu ljudima.