Skupština povjerilaca na današnjem sastanku dozvolila je nastavak rada tuzlanske fabrike deterdženata ˝Dita˝, a formiran je i novi odbor sastavljen od predstavnika tri banke, troje radnika i jedne inostrane firme. U nastavku rada, ˝Diti˝ je potreban strateški partner koji će kupiti ovu fabriku, javlja Anadolu Agency (AA).
˝Povjerioci su pokazali razumijevanje prema radnicima koji su dokazali da znaju, mogu i žele raditi, te su prihvatili proizvodnju kroz stečajni postupak. ˝Dita˝ se mora očuvati kao cjelina, jer svaka djelimična prodaja npr. prodaja mašina i dijela imovine, predstavljala bi parcijalno uništavanje fabrike. Dug od 40 miliona KM nema veze sa strateškim partnerom, jer se kroz stečaj firma kupuje bez obaveza, plaćanjem kupoprodajne cijene koja se dogovori˝, pojasnio je Hajrudin Kunalić, stečajni upravnik u ˝Diti˝.
Kunalić je dodao da se dug povjeriocima isplaćuje od prodajne cijene fabrike, a u skladu sa njegovim učešćem.
˝Ako neki povjerilac učestvuje sa 10 posto, a fabrika se proda za npr. 10 miliona KM, onda će on dobiti milion˝, izjavio je Kunalić.
Emina Busuladžić, koja je u ˝Diti˝ zaposlena od prvog dana postojanja fabrike, na odluku Skupštine reagovala je veoma emotivno.
˝Ovo je nešto najbolje za ‘Ditu’. Ovo je velika pobjeda malog čovjeka. Osim toga, proradila je humanost naših sugrađana i prodaja ide fantastično. Osim tečnih deterdženata, koje ne možemo proizvesti koliko se traže, uskoro bi trebala početi i proizvodnja praškastih deterdženata˝, kazala je Busuladžić, ne skrivajući uzbuđenje i suze.
Dževad Mehmedović, predsjednik Sindikata ˝Dite˝, rekao je da se tokom sastanka sve odvijalo u skladu sa željama radnika, te da su povjerioci podržali proizvodnju.
˝Imamo svoje tržište. Još se niko nije pojavio za strateškog partnera, ali veliki marketi žele našu robu, prvenstveno ´3-De´˝, naveo je Mehmedović.
Stečajni upravnik Kunalić pojasnio je da je bh. tržište malo i da samo ono ne može osigurati opstanak ˝Dite˝.
˝Tržište treba proširiti na inostranstvo. Bitno je naći strateškog partnera sa inostranim tržištem. Dakle, domaće plus inostrano tržište bila bi najbolja kombinacija, a to bi se moglo ukoliko bi se pojavio neki npr. trgovački lanac iz Bosne i Hercegovine koji ima tržište van ove države ili neki inostrani. ˝Ditini˝ proizvodi imaju kvalitet. Drugo je pitanje konkurentnosti i deterdženata iz inostranstva koji se prodaju i nude bh. kupcima, kao i pitanje koliko država može i želi utjecati na prodaju tih proizvoda, te zaštititi domaću proizvodnju˝, izjavio je Kunalić.
On je dodao da građani kupovinom domaćih proizvoda doprinose povećanju privrede u mnogo širem smislu.
˝Ako kupujete npr. ‘Ditin’ deterdžent, indirektno pomažete i firme koje je ‘Dita’ angažovala za ambalažu, sirovine i repromaterijal. U tehnološkom lancu indirektno učestvuje mnogo više od 70 trenutno radnoangažovanih radnika ‘Dite’˝, zaključio je Kunalić.
˝Dita˝ je bila vodeća fabrika za proizvodnju deterdženta u regionu, a loša privatizacija upropastila je ovaj proizvodni gigant. Radnici su nedavno, nakon tri godine nerada, očistili fabriku i pokrenuli postrojenja, te počeli sa proizvodnjom od preostalih zaliha materijala, a proizvode su plasirali u nekoliko domaćih trgovačkih lanaca. Potrošači su pokazali solidarnost i pokupovali skoro sve što je ˝Dita˝ proizvela proteklih dana, a prema mišljenju Busuladžić, ta je činjenica radnicima dala ˝dodatni vjetar u leđa da nastave sa proizvodnjom˝.