Osim na novčanik, nezaposlenost negativno utječe na zdravlje, povećava rizik od srčanih bolesti, depresije i prerane smrti, ali odražava se i na na društveni život.
Otkaz povećava rizik od srčanog udara
Gubitak posla osim na kućni budžet ostavlja ozbiljne tragove na fizičkom i psihičkom zdravlju. Stres remeti životne funkcije, a nepravedan otkaz dvostruko povećava rizik od visokog krvnog tlaka, dijabetesa i bolesti srca čak i ako brzo pronađete novo radno mjesto, Također, broj srčanih udara kod nezaposlenih veći je za 35 posto nego kod zaposlenih, naročito kod starijih od 50 godina, potvrdila je studija američkog Sveučilišta Duke provedena na 13.000 ljudi.
Djeca nezaposlenih češće ponavljaju razred
Osim na vlastito zdravlje, nezaposlenost roditelja nepovoljno utječe i na uspjeh djece u školi. Otkaz povećava rizik od ponavljanja razreda za 15 posto. Djeca su sve manje motivirana i slabije uče, osobito dječaci.
Nezaposleni se udebljaju dva i pol kilograma
Gotovo polovica ljudi nakon otkaza udeblja se skoro dva i pol kilograma. Stručnjaci za to krive nisko samopouzdanje, otkazivanje članstva u teretani i manjak kretanja. Većina svoju vrijednost procjenjuje kroz poslovni uspjeh pa s otkazom opada i njihovo samopuzdanje. Zbog toga sve manje brinu o svom izgledu i lakše se debljaju.
Gubitak posla skraćuje životni vijek
Nezaposlenost skraćuje očekivani životni vijek. Stres, depresija i lošije ekonomsko stanje povećavaju stopu smrtnosti i kod kratkotrajno i kod dugotrajno nezaposlenih ljudi. Nezaposleni su u prosjeku živjeli godinu i pol kraće nego oni koji nikad nisu dobili otkaz s time da je rizik od preuranjene smrti bio veći kod onih koji su u mlađoj dobi izgubili posao.
Depresija je vjerna pratiteljica nezaposlenih
Zdravi ljudi koji su otkaz dobili zato što je tvrtka propala imaju 83 posto veći rizik od psihičkih i fizičkih tegoba, pokazale su studije. Otkaz udvostručuje rizik od depresije i prvi znakovi pojavljuju se do šest mjeseci nakon gubitka posla. Stres i šok ostavljaju posljedice na psihu, uzrokuju nesanicu, tjeskobu i slabe imunitet, osobito kod muškaraca koji otkaz teže primaju nego žene.
Polovica nezaposlenih otuđi se od prijatelja
Nezaposlenost utječe i na društveni život, pa je tako skoro 43 posto njih samo pola godine nakon gubitka posla izgubilo i većinu prijatelja. Ljudi se jednostavno izoliraju zbog manjka samopouzdanja i srama od gubitka posla. Više od 63 posto njih osim s prijateljima imalo je i trzavice s članovima obitelji, a za sve krive novonastalu nervozu.
Manje plaće u budućnosti
Gubitak posla osim manje novca znači i manju plaću u budućnosti. Oni koji su dobili otkaz najčešće nemaju izbora i pristaju na slabije plaćeno radno mjesto iako su za njih prekvalificirani. Njihove su plaće u prosjeku niže za 3,4 posto.
Bez vjere u uspjeh
Čak i ako pronađu posao, ljudi koji su bili nazaposleni vjeruju kako nemaju nikakve kontrole nad svojom karijerom. Svoj uspjeh najčešće pripisuju sreći, a svaki četvrti priznaje da bi ih to moglo onemogućiti u postizanju prethodno zacrtanih ciljeva.