U razvijenim demokratskim društvima u izbornim godinama pozicija ukazuje na dobre stvari koje je uradila u proteklom mandatu, a opozicija ukazuje na nepravilnosti i propuste. U BiH je paradoksalna situacija, jer se i pozicija i opozicija ponašaju kao nevladin sektor ili kao teška opozicija, naglasila je potpredsjednica Naše stranke i kandidatkinja za Skupštinu Kantona Sarajevo (KS) Sabina Ćudić, gostujući u emisiji “Specijal – Izbori 2014”, koju vodi i uređuje Sanjin Bećiragić.
“Paradoksalno je da predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavljuje da država treba brže odgovarati na posljedice poplava. Čovjek je 20 godina u politici, sve što ima zaradio je kroz politiku, a pri tome se prilikom protesta, poplava, ekonomskog kraha BiH ponaša kao predstavnik nevladinog sektora”, precizira ona.
Vladajuće stranke tokom izborne kampanje dobre stvari pripisuju sebi, a loše fakturišu koalicionim partnerima.
“Postoji ideološki vakum. U ideološki mutnim vodama i sistemu preklapajućih nadležnosti najbolje plivaju vladajuće stranke, koje vječito mogu prebacivati krivicu na druge”, pojašnjava Ćudić.
Magistrirala je ljudska prava i demokratiju u jugoističnoj Evropi. No, kako se baviti politikom u državi u kojoj su demokratska prava ugrožena na svakom koraku?
“Za politologa je možda prelako biti političarka u ovoj državi jer je izuzetno jednostavno ukazati na brojne nepravilnosti. Ustavno kršimo ljudska prava, onda i sistemski i praktično. Dolazim iz stranke koja prepoznaje te stvari i stoga ciljano nemamo kandidata za člana Predsjedništva BiH. Na taj način ukazujemo na sistemsko kršenje ljudskih prava i to ne samo nekonstitutivnih naroda, nego i konstitutivnih u raznim dijelovima BiH. Ne želimo podržavati diskriminaciju”, upozorava potpredsjednica Naše stranke.
U instituciju Predsjedništva BiH ne vjeruje, niti će glasati za člana Predsjedništva na oktobarskim izborima.
Stranka iz koje dolazi vjeruje u društvo solidarnosti i socijalne pravde, vladavinu prava i širokih građanskih sloboda. No, bh. realnost je drugačija. Plaše li se građani da Našu stranku prepoznaju kao najbolje rješenje? Ćudić smatra da se ne plaše.
“No, problem je što mnoge stvari na papiru lijepo zvuče. Prorami drugih stranaka na papiru jako lijepo zvuče. Praksa je sasvim drugačija. Naša stranka dokazala je da ne ulazi u interesne koalicije zarad same vlasti. Građani su opravdano cinični spravm političkog procesa. Težak je emancipatorski proces u kojem moramo približiti politiku građanima. Upravo to nastojimo raditi tokom kampanje. Svaki dan smo na terenu i razgovaramo sa ljudima”, dodaje Ćudić.
Šta Naša stranka konkretno nudi, a što ne obećavaju druge političke partije?
Šta je to što konkretno nudi vaša stranka a što ne obečavaju druge? Ne obećavamo previše, ističe, ali obećavamo spremnost na kompromis i saradnju sa onima koji nisu neminovno stranački kandidati, ali su eksperti u svojoj oblasti.
“Osim toga, hrabro smo iznijeli određene stavove za koje apsolutno nijedna druga stranka nema hrabrosti. Na primjer, govorili smo o stečaju GRAS-a. Zašto je bauk ne govoriti o tome? Ogroman je višak radnika koji su došli nelegalnim putem. Vladajuće stranke su taoci sopstvenih pogrešnih odluka iz prošlosti”, navogi Ćudić.
Ukoliko bude izabrana za zastupnicu u Skupštini KS, poručuje, građani mogu očekivati istinu, iako im se ona neće dopasti.
“Budžet KS je u deficitu…Novac kojim imamonapuhan je zaduženjima”, ističe, između ostalog.
Dio razgovora bio je posvećen korupciji. Ćuduć tvrdi da je većina stranaka ucjenjena vlastitim nedjelima iz prošlosti i zatočenici su vlastite mreže i korupcije.
“Zašto se vrh stranke ne ogradi od određenog korumpiranog člana? To je domino efekat. Ako oborite jednu dominu, ona ruši sve do samog vrha. Vrh nikada ne može priuštiti sebi da obori nijednu dominu u lancu. Dolazimo u perverznu situaciju. Za borbu protiv korupcije, dakle, postoji samo deklarativno opredjeljenje”, pojašnjava Ćudić.
Bh. “sanaderi” pokrenuli bi našu državu u pravom pravcu. No, hoćemo li čekati još dugo na takav scenario?
“Ne bih rekla. Podjela ratnog plijena je završena i sada su već u stanju očaja, u kojem se dešavaju izdaje. Ostale su mrvice od ratnog plijena na kojima se pada. Zbog tih mrvica će početi da izdaju jedni druge. Izvjesno je da će se u narednih pet godina ti procesi pokrenuti”, mišljenja je Ćudić.
Govoreći o dejtonskoj BiH, ističe da je taj model pravno i vremenski iscrpljen. Ističe da se Dejtonu ne može potpuno uzeti legitimitet, budući da je zaustavio rat u našoj zemlji. No, to je bilo privremeno rješenje, koje se mora mijenjati.
“Možda smo na tom putu bili do 2008. godine. i kretali smo se prema spektru širenja ovlasti državnog nivoa. No, došlo je do ekonomske krize, koja stvara plodno tlo za rast desnice. Mi se moramo vratiti za sto, jer nas isključivost nege odvesti nigdje. Naša stranka predlaže set rješenja koja se baziraju na regionalizaciji, ali ne kao konačno rješenje, nego kako bismo otvorili vrata za diskusiju o tim pitanjima. No, bojim se da i sa jedne i sa druge strane pobjeđuju oni koji zatvaraju ta vrata”, upozorava Ćudić.
Nedostatak kompromisa kod bh. političara pojašnjava činjenicom da bi im on oduzeo legitimitet na osnovu kojeg su birani.
“Ako ste izabrani na osnovu etno-nacionalne pripadnosti, stvara se percepcija da isključivo predstavljate interese te etno-nacionalne skupine. To je ogromna laž. Kvalitetno zdravstvo, obrazovanje, razvoj ekonomije je zajednički interes. Ali reći to ljudima koji svoj legitimitet grade na osnovu imena, a ne sposobnosti… Suludo je očekivati da će oni sjeći granu na kojoj sjede. Sve što su zaradili, zaradili su na osnovu činjenice da tvrde da se zalažu za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa”, ističe Ćudić.
Juče je preminuo lider SDA Sulejman Tihić, koji je važio za umjerenog političara koji zna za kompromis. No, da li će SDA nastaviti politiku umjerenog desnog centra.
“Neće i jako mi je žao zbog toga. Svjesni smo da postoje razne struje u SDA i bojim se da Tihićevim odlaskom struja umjerenog desnog centra neće prevagnuti”, upozorava Ćudić.
U kojoj mjeri na izborni rezultat može uticati podrška i manipulacija podrškom Moskve, Ankare, Zagreba i Beograda?
“Nažalost, jako puno. Greška opozicije je što ne demistificira te odnose. Recimo, Turska je deveta na listi investitora u BiH. Ovo nije kritika Turskoj, nego onima koji profitiraju na odnosu sa Turskom, a ništa iz tog odnosa ne donose BiH”, odgovara, između ostalog, Ćudić.
Ogroman problem u BiH jeste nedostatak žena u politici. Zašto je to tako, pitanje je za milion dolara.
“U tranzicijskim društvima bilježi se trend da žene napuštaju politiku i prelaze u nevladin sektor, jer tamo nalaze brža i efikasnija rješenja. Osim toga, trend je i da se žene, kada su u manjini u politici, vrlo često ponašaju poput muškaraca u politici. Tek kada budemo imali ravnopravno učešće žena u politici, one će moći izaći iz sjene stranačih lidera i samostalno donositi odluke”, mišljenja je Ćudić.
Političke stranke za visoke državne funkcije ne kandiduju žene, ističe, budući da se ponašaju u skladu sa svojim postojećim načinom djelovanja, odnosno nemaju mnogo žena na rukovodećim pozicijama u samoj političkoj partiji. Problem leži i u činjenici da bh. žene nisu svjesne koliko je vrijedan njihov glas.
“Važno je da žene shvate da na izborima biraju ljude koji će odgovarati na pitanja poput medicinski potpomognute oplodnje,porodiljske naknade… Danas u BiH imamo situaciju da srednjovječni muškarci odlučuju o zakonima i pitanjima koja se gotovo isključivo tiču žena. Činjenica je da ne možemo imati isključivo muškarce koji razgovaraju o reproduktivnom zdravlju jedne žene”, upozorava, između ostalog, Ćudić.