Nolan Bushnell, Ronald Wayne i Joe Green odlučili su da ulaganje u Apple i Facebook u njihovim počecima nije najpametnija stvar – te su ih odluke koštale desetke milijardi dolara.
Tehnološka industrija prepuna je priča o genijalcima koji su imali iznimno skromne početke, a danas su vrijedni desetke milijardi dolara – jedna od najpoznatijih priča jest početak Googlea čiji su osnivači Larry Page i Sergey Brin krenuli iz garaže, a danas se nalaze među najbogatijim ljudima svijeta.
No, nisu svi bili te sreće i na vrijeme prepoznali uspješne tehnološke projekte i kompanije pa su u ranim danima napustili buduće velike kompanije, odnosno odbili su ulaganja u neke od danas najvećih kompanija na svijetu, a te su ih odluke koštale milione, a u nekim slučajevima čak i desetke milijardi dolara.
Novinari Business Insidera objavili su popis desetak osoba koje su mogle okrenuti veliki novac, no donijeli su krive odluke i izgubili mogućnost zarade miliona, odnosno milijardi dolara. Ipak, na ovoj stranici kažu kako su se neki poslovnjaci s ove liste, uprkos tim promašenim odlukama, toekom karijere povukli i brojne dobre i pametne poteze i ipak okrenuli veliki novac.
Nolan Bushnell – mogao je imati trećinu Applea. Osnivač Atarija (i jedan od prvih šefova Stevea Jobsa) odbio je mogućnost ulaganja 50 hiljada dolara u Apple – da je pristao, imao bi trećinu udjela u Appleu, kompaniji koja danas vrijedi 480 milijardi dolara.
Ronald Wayne – mogao je danas vrijediti 40 milijardi dolara. Dok su Jobs i Wozniack postali planetarno popularni (i bogati), o trećem osnivaču Applea ne priča se previše. Wayne je svojih deset posto udjela u kompaniji prodao za 800 dolara samo dvije sedmice nakon osnivanja kompanije, da bi se kasnije za dodatnih 1,500 dolara odrekao svih prava na vlasništvo Applea. Da je ostao suvlasnik kompanije danas bi vrijedio 40 milijardi dolara.
John Young i HP pet puta odbili Wozniacka – Steve Wozniack sredinom sedamdesetih radio je u Hewlett-Packardu, a u svoje slobodno vrijeme radio je na razvoju PC-ja. On je pet puta molio direktore kompanije na čelu s Johnom Youngom da razmisle o proizvodnji ovog računara, no oni su ga svaki put odbili – Wozniack je na kraju s Jobsom osnovao Apple, a računar koji je razvijao na kraju je postao Apple 1.
Joe Green – poslušao je očev savjet i odbio Zuckerberga. Green je pomogao Zuckerbergu u razvoju stranice Facemash (zbog kojeg su upali u probleme na Harvardu), a kada ga je Mark Zuckerberg pitao da mu pomogne u radu na Facebooku, Green ga je odbio jer je poslušao savjet oca koji mu je rekao da više ne radi na zajedničkim projektima sa Zuckerbergom. Da kojim slučajem nije poslušao očev savjet i da je nastavio raditi sa Zuckerbergom, Green bi sada mogao imati udio u Facebooku vrijedan oko sedam milijardi dolara.
Scott Tobin i Battery Ventures nisu htjeli uložiti u Facebook. Scott Tobin iz Battery Venturesa sudjelovao je u pregovorima svoje kompanije s Markom Zuckerbergom kojega su nakon održanog sastanka odbili i kasnije –požalili.
Stuart Ellman – i on je mogao uložiti u Facebook. Jedan od suosnivača RRE Venturesa telefonski je razgovarao sa Zuckerbergom dok je on još bio na Harvardu, no do saradnje, odnosno ulaganja ipak nikad nije došlo.
David Cowan – izbjegavao je sastanke s osnivačima Googlea. Ovaj zaposlenik Bessemer VC-a družio se sa Susan Wojcicki koja je svoju garažu iznajmila Sergeyu Brinu i Larryju Pageu te ga je nagovarala da dođe na sastanak s njima. On je izbjegavao odlaske u garažu i upoznavanje ovog dvojca koji su danas jedni od najbogatijih ljudi na svijetu.
James Altucher – smatrao da je Google ‘premala prilika za ulaganje’. Još u početnom razvoju Googlea Altucher je za oko milion dolara mogao kupiti oko dvadeset posto Googlea, na što je on upitao ‘Nisu li tražilice mrtve’ i dodao kako je Google premala prilika za ulaganje.
Odbili prodaju Digga za 80 miliona dolara pa ga prodali za 500 hiljada dolara. Za Digg je jedno vrijeme bio zainteresiran Google koji je navodno nudio 200 miliona dolara za ovu stranicu – iako ovaj iznos nikad nije potvrđen, osnivač Digga Kevin Ross priznao je da su odbili ponudu za preuzimanjem vrijednu 80 miliona dolara. Nekoliko godina nakon toga Digg je prodan Betaworksu za samo 500 hiljada dolara.
Jerry Yang – odbio Microsoftovih 44 milijarde dolara. Izvršni direktor Yahooa 2009. godine odbio je Microsoftovu ponudu za preuzimanjem vrijednu čak 44,6 milijardi dolara. Većina dioničara bila je nezadovoljna odbijanjem, a Yahoo je sljedećih nekoliko godina upao u veliku krizu te je polagani oporavak uslijedio tek dolaskom Marisse Mayer na mjesto izvršne direktorice.