Na početku drugog dana Međunarodne konferencije “Osnaživanje žena i civilnog društva Mediterana“ direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić u svom obraćanju okupljenima navela je primjere uspješnog provođenja Rezolucije Ujedinjenih nacija 1325 u BiH.
Posebno je naglasila da je BiH jedna od vodećih država ne samo u regiji nego i šire kada je u pitanju implementacija Rezolucije 1325, koja je najbolje sredstvo za uvođenje ravnopravnosti spolova i ona je obaveza za sve države kao i prilika da se osigura stabilnost i uvedu dugoročne i održive promjene.
”Akcijski plan BiH za implementaciju ove rezolucije od 2010. do 2013. godine usvojilo je Vijeće ministara BiH kao prvi akcijski plan za provođenje rezolucije u jugoistočnoj Europi. BiH je osma država u Europi i 24 država u svijetu koja je usvojila akcijski plan za provedbu rezolucije”, naglasila je Filipović-Hadžiabdić.
Plan je fokusiran na doprinos žena u jačanju i održavanju mira u poslijeratnoj BiH te kroz intenzivnu regiji i međunarodnu suradnju pokušava da utiče na jačanje stabilnosti i u regiji, a neki od ciljeva su povećano sudjelovanje žena na mjestima donošenja odluka, povećan broj žena u vojnim ni policijskim strukturama, deminiranje, podrška civilnim žrtvama rata itd.
Iako je većina ovih ciljeva i ostvarena, Filipović-Hadžiabdić navodi da bi u BiH još trebalo harmonizati zakone iz oblasti sigurnosti i o ravnopravnosti spolova, a za još uspješniju implementaciju Rezolucije 1325 potrebo je iznaći mehanizme za veće izdvajanje financijskih sredstava, dok je tu i nedostatak tehničkih sredstava.
Kazala je i da je uspjeh akcijskog plana još i veći ako se uzme u obzir kompleksan politički sustav postdaytonske BiH, ali i je napomenula da je BiH jedinstven primjer zemlje u kojoj je nacionalni plan za provedbu Rezolucije 1325 spušten na lokalnu razinu.
Šefica Ureda Vijeća Europe u Bosni i Hercegovini Mary Ann Hennessey u svom obraćanju govorila o poteškoćama s kojima se žene susreću i dalje, a kada je u pitanju BiH za primjer je navela da trenutno sedam muškaraca političkih bh. lidera pokušava naći načine za rješavanje ustavne diskriminacije za pripadnike nekonstitutivnih naroda u BiH kako bi se osigurala jednakopravnost svih nacija u BiH.
Također, nakon posljednjih općih izbora u BiH, kaže Hennessey, čekalo se 15 mjeseci na formiranje Vijeća ministara BiH, a političari su pregovarali o zastupljenosti Srba, Hrvata i Bošnjaka za ministarske fotelje, a nakon toga ni jedno mjesto nije pripalo ženi.
”Ako žene nisu odlučne i glasne u ostvarivanju svojih prava nitko drugi im to neće omogućiti”, podcrtala je Hennessey, a podsjetila je da nije bilo žena tijekom mirovnih pregovora za mir u BiH 1995. godine, ali ni tijekom pregovora na Kosovu 2006. i 2007. godine, osim onih žena koje su držale olovke ili donosile kave.
U okviru drugog dana konferencije predviđena su izlaganja u o temama “Žene u poslu”, “Žene u medijima”, “Kako se boriti protiv nasilja” te “Žene poduzetništva – Priče o uspjehu”.
Međunarodna konferencija koja završava sutra, predstavnike 16 zemalja – Egipta, Libije, Tunisa, Alžira, Maroka, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Švedske, Finske, Sjedinjenih Američkih Država,Velike Britanije i Bosne i Hercegovine.
Konferenciju je organizirala Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u suradnji s Američko-bosanskom fondacijom (ABF) i Centrom za transatlantske odnose (SAIS).
(Fena)