Kantonalni sud u Bihaću oglasio se nenadležnim za predmet Hamdija Lipovača. Tako je ozvaničen početak pravne nesigurnosti u Federaciji. Nema nadležnog tužilaštva i suda za djela organizovanog kriminala i korupcije. Samozvani borci za pravdu su novim zakonima do daljnjeg spasili partijske drugove od istrage.
Godina 2015. je počela sa naznakom da pravda polako sustiže odgovorne za privredni kriminal u Tuzlanskom kantonu počinjen prethodnih 15 godina. Krajem januara Kantonalno tužilaštvo Tuzla podnosi prvu optužnicu za pljačku fabrike Dita. Optuženi su bivši direktori Abdulah Šahmanović i Adnan Džidić te bivši pomoćnik za finansijska pitanja Sead Pašić. Optužnica je podnijeta Kantonalnom sudu Tuzla na potvrđivanje. Bližio se 1. februar, dan nakon kojeg ovakva djela, ukoliko optužnica nije potvrđena, prelaze u nadležnost Posebnog odjela Federalnog suda i tužilaštva. Odjela koji ne postoje.
Zato je glavni kantonalni tužilac Tomislav Ljubić bio posebno oprezan kad je riječ o dva djela. Bojazan je bila opravdana. Dvije optužnice nisu potvrđene do prvog februara. Jedna optužnica podnijeta je protiv Slavka Stjepića, dugodišnjeg pomoćnika i bliskog saradnika tuzlanskog gradonačelnika Jasmina Imamovića, piše Federalna.ba
Stjepić je istraživan zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja u postupku izdavanja odobrenja za građevinsko zemljište namijenjenog izgradnji jednog stambeno-poslovnog kompleksa u Tuzli te prodaju zemljišta slovenačkom holdingu „Forš“, čime je budžet oštećen za 770 hiljada KM. Stjepić do daljnjeg može mirno uživati u svom skromnom novosagrađenom objektu, a spokojan može biti i njegov šef, gradonačelnik Jasmin Imamović.
Ni optužnica za Ditu nije potvrđena do prvog februara. Podnijeta je istom sudu od istog tužilaštva. Pravno, ona više ne postoji. Radnici su uzaludno svjedočili. A svjedočili su mnogo o kriminalu u Diti svih prethodnih godina.
Nema do daljnjeg ni istrage za pljačku zavidovićke Krivaje. A čak četiri je istrage započelo Kantonalno tužilaštvo u Zenici. Radničkim suzama, očaju i bijesu ni tada ni sada nema ko da vjeruje.
I Hamdija Lipovača, doskorašnji premijer USK-a, do daljnjeg ne mora brinuti hoće li mu ranim jutrom policajci doći pred vrata kuće. Uhapšen u decembru zbog sumnje za zloupotrebu položaja prilikom rekonstrukcije Sportsko-rekreativnog centra u Bihaću, iz vremena kada je bio načelnik, Lipovača je dočekao da Kantonalno tužilaštvo izgubi nadležnost nad njegovim slučajem.
Nadležnosti bihaćkog tužilaštva više neće biti ni u slučaju višemilionske pljačke puten Šuma USK-a. Direktor Đevad Muslimović je uhapšen i pritvoren. Muslimovića je mnogo hvalio tadašnji premijer Lipovača, naglašavajući da mu čak ne smeta što je Muslimović kadar SDA. Znao je Lipovača gdje ima novaca za bratske mutne radnje.
Spokojan do daljnjeg, kao i prethodnih deset godina, može biti i bivši premijer Srednjobosanskog kantona i sadašnji direktor Razvojne banke Federacije Salko Selman. Sa olakšanjem je Kantonalno tužilaštvo Travnik dočekalo prenos nadležnosti, jer praktično ništa nije uradilo po desetinama krivičnih prijava i postojanja sumnje u kriminalne radnje Salke Selmana i njegovih stranačkih pobočnika.
Sretni su i u sarajevskom tužilaštvu. Beskrajne istragu sada mogu prepustiti još uvijek fiktivnom posebnom odjelu Tužilaštva Federacije. Godinama traje istraga po krivičnoj prijavi protiv rukovodstva Fabrike duhana Sarajevo sa generalnim direktorom Edinom Mulahasanovićem na čelu. Sumnjivi poslovni ugovori, gradnja hotela Aura u Srebrenici, kupovina vlasničkih udjela u nekoliko ovdašnjih društava. Davno je Tužilaštvo Kantona Sarajevo najavilo tužilačku odluku za nekoliko istraga protiv bivšeg višegodišnjeg direktora “Bosnalijeka” Edina Arslanagića, osumnjičenog za zloupotrebu položaja i nesavjesno poslovanje te višemilionsku štetu kompaniji. Nekoliko istraga vođeno je i protiv bivših čelnika Zavoda zdravstvenog osiguranja Sarajevo i Kliničkog centra – Mahmuta Đape i Farisa Gavrankapetanovića. Prijava za prijavom, miliona nema, kao ni rezultata istrage. Nema ni konačne odluke o istrazi protiv federalnog ministra pravde Zorana Mikulića. Istraga je otvorena zbog nepravilnosti u postupku za izbor najpovoljnijeg ponuđača usluga elektronskog nadzora osuđenih osoba. Tužilaštvu je navodno svako malo nedostajao još neki podatak. Na upite je za sve predmete bio spreman šablonski odgovor – preduzimaju se preistražne radnje u cilju provjere navoda iz prijave, a radi utvrđivanja evantaulnog počinjenja krivičnog djela.
Ipak, najveći šampion u opstrukciji istraga u kojima su akteri politički moćnici bilo je i jeste tužilaštvo HNK. Novi glavni tužilac Mladen Jurišić nastavio je neslavnu tradiciju svog prethodnika Nijaza Mehmedbašića.
Ni obližnje tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona nije imalo radnog elana da procesiura nekoliko istraga protiv nekadašenjeg premijera Zvonke Jurišića. Izvori FTV-a kažu da ih je bilo čak 6 po raznim osnovama.
Istovremeno su najmanje tri kantonalna tužilaštva vodila istragu protiv federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerka Ivankovića Lijanovića za nelegalnu dodjelu poticaja. Ministar je, inače, i te i sve druge naizgled mirno prihvatao, ne ustručavajući se priznati da su posebno bile favorizovane firme u vlasništvu njegove porodice i bližnje rodbine.
No, problem je što nadležnost za procesuiranje Selmana, Lipovače i sličnih nema ko preuzeti. Do 1. februara trebali su biti formirani posebni odjeli Tužilaštva i Vrhovnog suda Federacije, koji bi od kantonalnih tužilaštava preuzeli nadležnost za djela organizovanog i privrednog kriminala te korupcije. Posebni odjeli nisu uspostavljeni. Kantonalna tužilaštva više nemaju nadležnost za ova djela. Nastupio je neizvjesno dug pravni vakuum. Iz pravosuđa prepoznaju krivca, iako ga oprezno imenuju. Kako je kazao Amir Jaganjac, predsjednik Vrhovnog suda FBiH, problem je smjena vlasti nakon izbora.
Istina, odlazeća vlada Federacije je 28. januara utvrdila izmjene zakona koji primjenu odlaže do 1. januara naredne godine, no treba čekati da to jednog dana usvoje oba doma federalnog parlamenta. Glavni tužilac Federalnog tužilaštva Zdravko Knežević nada se da će taj period pravnog vakuuma kratko trajati.
Pravosuđe sada očekuje da će federalni parlamentarci brzo riješiti ovu pravnu sramotu i omogućiti zakonsku podlogu za procesuiranje organizovanog kriminala i korupcije. Ukoliko u pozadini ne reaguju međunarodni zvaničnici, teško je očekivati da će isti oni koji su godinama pružali otpor borbi protiv kriminala, sada brzo riješiti nastali pravni sunovrat. Svi imaju interesa da im njihovi stranački ljudi ili finansijeri ne budu optuženi za brojna krivična djela. Nema tu iznimke ni kada je u pitanju najveći zagovornik usvajanja zakona koji se sada ne mogu primjenjivati – SDP. Očito su dobro naučili gradivo koje su davno apsolvirali SDA, HDZ te Stranka za BiH, kada je u pitanju zaštita kriminalaca iz svojih redova.