Kada je trgovac starim gvožđem među starudijom na buvljaku negdje u Americi ugledao zlatno jaje, odmah je prepoznao dobru priliku da zaradi, ali nije ni sanjao koliki će mu profit donijeti predmet koji je platio 13.300 dolara.
Pošto nije uspio da ga proda jer su zainteresovani kupci smatrali da je precijenio njegovu vrijednost, dao ga je na procjenu i ustanovio da je postao vlasnik Faberžeovog jajeta, vrijednog 33 miliona dolara.
Stručnjak koji je potvrdio autentičnost ukrasnog jajeta kaže da ga cijela priča podsjeća na “Indijanu Džonsa koji je našao izgubljeni kovčeg”. Riječ je o trećem od preko pedeset uskršnjih jaja koje Karl Faberže dizajnirao za rusku kraljevsku porodicu.
Poslije revolucije u Rusiji, Faberžeova carska jaja zaplijenili su boljševici i većina je prodata na Zapadu. Osam jaja, međutim, nedostaje, a od kojih su, kako se vjeruje, revoluciju prežijvela samo tri, uključujući i ovo sa američke pijace.
U njegovoj unutrašnjosti se nalazi sat “Vašron Konstanten”, koji je Aleksandar III za Uskrs 1887. godine poklonio svojoj supruzi, carici Mariji Fjodorovnoj. Posljednji put je prikazano na izložbi u Sankt Peterburgu marta 1902. godine.
Tek 2011. godine otkriveno je da je Treće carsko jaje “preživjelo” revoluciju i da je prodato na aukciji u New Yorku 1964. godine. Nakon toga je našlo put do američkog Srednjeg zapada, kada ga je trgovac starim gvožđem kupio na pijaci za 13.300 dolara. Pošto nije uspio da ga proda, na Googleu je ukucao reči “jaje” i “Vacheron Constantin”, ime ugravirano u jaje.
Tako je došao do članka, u kome o tom jajetu piše Kieran Mekarti, direktor preduzeća za trgovinu antikvitetima “Vartski”, specijalizovanog za Faberžea.
“Amerikanac je doletio pravo u London i došao da nas vidi. Ponio je fotografije jajeta i odmah sam znao da je to to. Bio sam zapanjen – isto kao kada je Indijana Džons našao izgubljeni kovčeg”, rekao je Mekarti.
Prema njegovim riječima, sa ushićenjem je pogledao Amerikanca i svečano izgovorio: “Vi ste vlasnik Fabržeovog carskog uskršnjeg jajeta”.
“Bio sam svjedok zadivljujućih otkrića u svijetu umjetnosti, ali ne vjerujem da sam ikada vidio nešto slično. Izvanredno blago otkriveno tamo gdje ga nikada ne biste očekivali”, zaključio je Mekarti.