Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) zatražila je jučer od vlasti u BiH temeljitu istragu o navodima da je policija u toj zemlji pretjerano koristila silu protiv nekih od učesnika protesta koji su 7. februara eskalirali u nerede pri čemu je veći broj ljudi povrijeđen, a zapaljena su i sjedišta Predsjedništva BiH te Kantonalnih vlada u Sarajevu i Tuzli.
Human Rights Watch (HRW) navodi kako su istražili 19 slučajeva navodne upotrebe pretjerane sile protiv demonstranata, novinara i “slučajnih prolaznika”.
“Potpuno je neprihvatljivo što su pripadnici policije koristili prekomjernu silu na ulicama, ali i u pritvoru protiv miroljubivih demonstranata, uključujući žene i djecu.
Vlasti BiH trebaju istražiti policijske službenike i poduzeti mjere protiv onih koji su odgovorni za to nasilje”, izjavila je Lydia Gall, analitičarka HRW za Balkan i istočnu Europu.
Zbog protesta od 7. februara, u kojima su zapaljene zgrade Kantonalnih vlada, zgrada Predsjedništva BiH, sjedišta političkih stranaka, BiH je napustilo 25.000 ljudi, prenosi Večernji list.
Ovu informaciju za novinsku agenciju Patria (NAP) iznio je Duljko Hasić, analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, ističući kako su nasilni protesti poslali lošu sliku o BiH u svijet.
Navodi kako je najveću štetu pretrpjela ekonomija BiH, naročito u segmentu turizma i investicija. Kako je istaknuo Hasić, podaci Turističke zajednice govore da je za prvih sedam dana protesta 25.000 ljudi otišlo iz BiH.
“Sarajevo je, po preporuci svjetskih turističkih asocijacija, važilo za jednu od 10 najpoželjnijih destinacija. Sada se to u velikoj mjeri promijenilo”, navodi Hasić. S obzirom na događanja koja traju od 7. februara, jasno je da se to odrazilo i na ukupni poslovni ambijent u našoj zemlji.
“Svi oni koji su imali namjeru ulagati preko poslovnih aranžmana, odustali su. Kapital traži sigurnost, a oni koji su uložili novac, plaše se za sigurnost svog kapitala i postoji strah za povlačenjem investicija”, upozorava Hasić.
Na pitanje je li ovo najveća ekonomska kriza poslije ratnih djelovanja u BiH, Hasić navodi da je za kratko vremensko razdoblje kriza ostavila velike posljedice.
“Gospodarstvenici trpe štetu, oni koji su nabavljali na odgođeno plaćanje, sad im se traži avansno plaćanje, što je dodatno opteretilo gospodarstvenika i industriju. A dugoročno gledano, možemo imati problem s imidžom u svijetu”, istaknuo je Duljko Hasić u svom izvještaju.