Pred poslanicima Narodne skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, na sjednici zakazanoj za 3. februar, trebao bi se naći i prijedlog zakona o javnom redu i miru RS.
Osim pooštravanja novčanog sankcionisanja za narušavanje javnog reda i mira te izricanja zatvorskih kazni za te prekršaje, predlagač zakona, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, kao javni prostor na kojem se isti prekršaji mogu počiniti, označilo je i društvene mreže.
U članu 7 prijedloga zakona o javnom redu i miru navodi se da „ko narušava javni red i mir svađom, vikom, vriskom, izvođenjem ili reprodukcijom muzičkih sadržaja ili tekstova, nošenjem ili isticanjem simbola, slika, crteža ili tekstova nepristojnog, uvredljivog ili uznemiravajućeg sadržaja i drugim nepristojnim ili drskim ponašanjem, kazniće se novčanom kaznom od 100 KM do 300 KM”,
U obrazloženju ovog člana koje je dostavljeno uz prijedlog zakona, predlagač navodi da se u odnosu na nacrt zakona proširuje definicija pojma “javno mjesto” imajući u vidu, „prvenstveno, društvene mreže preko kojih se vrše organizovanja određenih prekršaja javnog reda i mira, a veza se nalazi u mjestu na kojem je nastupila posljedica, te je takođe definisan i pojam grupa, saglasno potrebama dalje ponuđenih rješenja”.
Korisnici kako društvenih mreža, ali i veliki broj javnih radnika i opozicionih političara burno su reagovali na mogućnost sankcionisanja iznošenja stavova na Facebook ili Twitter statusima, upozorivši kako se radi o “pokušaju gušenja slobode izražavanja neprimjerenom vremenu u kojem živimo”.
Dragan Močević, savjetnik agencije Prime Communications, u izjavi za Anadolu Agency, kazao je kako bi primjena ovakvog zakona s tehničkog aspekta bila nemoguća, jer ne postoje resursi u pravosudnim institucijama kojima bi se dokazivao počinjeni prekršaj.
„Ukoliko, ipak, ovaj skandalozni i besmisleni zakon bude usvojen u Narodnoj skupštini, biće to posljednja potvrda da je ova vlast autistična, otuđena od naroda i da nije svjesna da se nalazimo u 2015. godini i vremenu u kojem se garantuje pravo ljudi na slobodu izražavanja.”, podvukao je Močević.
Istakao je da društvene mreže koristi najveći broj obrazovanih ljudi, koji su i te kako uticajni u svojim socijalnim krugovima, i da bi donošenje ovakvog zakona, ne samo njih nego i veliki broj apstinenata moglo okrenuti protiv aktuelne vlasti u RS.
„U trenutku kada je većina medija u RS-u ili cenzurisana ili radi pod autocenzurom, vlast pokušava da isprovocira ono malo ljudi kojima su društvene mreže izvor slobodnog informisanja”, naglasio je Močević.
Prema njegovim riječima i donošenje jednog ovakvog zakona samo je dokaz „da vlast nema nijedno rješenje za brojne socijalno-ekonomske probleme građana i da stoga pokušava pažnju javnosti skrenuti s gorućih problema”.
Slobodan Popović, član Glavnog odbora PDP-a koji je u prošlom sazivu bio poslanik u Narodnoj skupštini RS, podsjeća da je Nacrt zakona o javnom redu i miru usvojen u julu prošle godine i da u tom tekstu „nije bilo ni riječi o društvenim mrežama kao javnom prostoru”.
Popović je zapitao kako je moguće da je Vlada u proceduru uputila ovaj zakon kada je Ministarstvo za ekonomske odnose i međunarodnu saradnju RS dalo na njega negativno mišljenje i naznačilo da je neprimjenljiv, jer nije u saglasnosti sa pravnom stečevinom Evropske unije.
„Evidentno je da je ova vlast svjesna nezadovoljstva građana i da se boji da se preko društvenih mreža taj bunt ne uobliči”, kazao je Popović.
Zdravko Krsmanović, poslanik Narodnog demokratskog pokreta (NDP) u Narodnoj skupštini RS, uvjeren je da će Vlada, kao predlagač prijedloga zakona o javnom redu i miru, prije sjednice Narodne skupštine povući zakon iz procedure.
„Iako vladajuća koalicija ima većinu i u parlamentarnim odborima, uvjeren sam da ovaj zakon neće dobiti zeleno svjetlo ni zakonodavnog odbora niti odbora za evropske integracije. Isto tako sam uvjeren da ovaj zakon predstavlja dokaz potpune raštimanosti unutar vladajućih struktura koje više nisu u stanju da sinhronizovano djeluju”, kazao je Krsmanović.
Prema njegovim riječima, vlast mora biti svjesna posljedica bude li ovakav zakon donijela.
„Imali smo primjer Madžarske, kad je desetine hiljada građana izašlo na ulicu nakon što je vlada pokušala da podizanjem cijena ograniči pristup internetu”, zaključio je Krsmanović.