Kakvo nam je zdravstvo najbolje govori podatak da već osam godina u Agenciji za lijekove BiH samo dva službenika, s neodgovarajućom stručnom spremom, prate nuspojave na lijekove. Rijetki žele pred kamere, a oni koji nisu htjeli, tvrde da je to isključiva odgovornost Agencije. U Agenciji tvrde da su se obraćali institucijama i raspisivali konkurse. Jedan od njih poništavan je nekoliko puta jer nije bilo kandidata koji ispunjava uvjete.
Svaki lijek, osim što liječi, ostavlja i neke posljedice. Sve nuspojave koje nisu navedene na upustvu za lijek treba prijaviti i to mogu učiniti ljekar, farmaceut ili pacijent pritužbom Agenciji za lijekove BiH. No, šta nakon prijave, a riječ je o prijavama iz cijele BiH koje ljekari, iako nedovoljno, ipak prijavljuju. Apsurd je da o tome brinu dvije osobe sa srednjom stručnom spremom i to od osnivanja Agencije – osam godina.
“Godinama imamo zaposlena samo dva farmaceutska tehničara. Odnedavno imamo kolegu koji je s visokom stručnom spremom, doduše, u statusu volontera. Tako da imamo poblem da namamo ljude koji će se baviti ovom problematikom”, ističe Biljana Tubić, pomoćnica direktora Agencije za lijekove BiH.
A ovim problemom trebalo bi se, prema sistematizaciji, baviti najmanje sedam osoba. U Agenciji tvrde da su se obraćali i Vijeću ministara i Ministarstvu finansija i trezora BiH – i ništa. Mi smo dobili odgovor iz Ministarstva civilnih poslova u kojem sve probleme pripisuju Agenciji, koja je, kako navode, zadužena za provođenje zakona.
S obzirom na to da nemamo državno ministarstvo zdravstva, u entitetskim su nas uvjeravali da nemaju nikakavih nadležnosti ni za zapošljavanje ni za rad Agencije, jer je riječ o državnom nivou.”Ne postoji nijedan valjan razlog da se Federalno ministarstvo nije uključilo u problem farmakovigelanse na teritoriji FBiH jer to predstavlja ozbiljan problem posebno jer smo mi tek nedavno usvojili pravilnik o lijekovima”, smatra predsjednik Ljekarske komore FBiH Harun Drljević.
Da nemamo osoblja u uredu za farmakovigelansu saznala je i Svjetska zdravstvena organizacija. Taj ured je povezan s ostatakom svijeta.”Ured je povezan softverski s centralnim uredom u Upsali u Švedskoj i žalosno je da je BiH u tom pogledu crna rupa na mapi Evropske unije. Hrvatska je prošle godine imala najviše prijava neželjenih dejstava lijeka. U Hrvatskoj je razvijena mobilna aplikacija kojom i ljekar i pacijent mogu prijaviti neželjeni učinak”, navodi Ana Petrović, predsjednica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH.
Neozbiljnost može biti veoma opasna, jer zdravlje stanovnika u BiH, za razliku od svih uređenih zemlja, po svemu sudeći, je na posljednjem mjestu. Godišnje u u svijetu oko 200.000 ljudi umre od neželjenog dejstva lijeka.