Imovina nekadašnjeg građevinskog giganta preduzeća Hidrogradnja iz Sarajeva, koje je za vrijeme bivše Jugoslavije gradilo autoputeve, mostove, imalo stalni angažman u mnogim zemljama Afrike i Azije, oglašena je za prodaju.
Kompanija je u stečaju od 2017. godine zbog enormnih dugova, a stečajni upravnik Hidrogradnje raspisao je javni poziv za prodaju imovine ovog nekadašnjeg građevinskog giganta.
Predmet prodaje je sva imovina i prava stečajnog dužnika u zemlji i inostranstvu koji se prodaju kao cjelina.
Početna cijena je oko 96 miliona KM a prodaja će se, ako bude zainteresovanih kupaca, obaviti 16. decembra u 12 sati.
U imovinu ulaze pogon u Briješću, Kamenolom Hadžići, Kamenolom Greben Kakanj, Sigma Sarajevo, PJ Libija, sva prava u drugim pravnim licima, pokretna imovina kao i druga prava koja ima privredno društvo Hidrogradnja u zemlji i inostranstvu.
Ovo je drugi javni oglas za prodaju imovine Hidrogradnje. Prvi pokušaj prodaje po istoj cijeni je propao jer niko nije poslao ponudu.
– Niko ne želi kupiti imovinu jer je to, izgleda, veliki novac. Tender su preuzele dvije firme. Jedna iz Australije i druga iz Distrikta Brčko, ali niko nije poslao ponudu – rekao je tada Zijad Fazlagić, stečajni upravnik „Hidrogradnje“.
Hidrogradnja zapošljavala 5 hiljada radnika
Građevinsko industrijski kombinat Hidrogradnja prije rata zapošljavao je 5.000 radnika i godišnje zarađivao 300 miliona dolara, od čega čak blizu 200 miliona u inostranstvu.
Od 1967. godine Hidrogradnja je najviše poslovala u Libiji, a od 1975. u Iraku. Kasnije se poslovanje proširilo i u Njemačkoj, Grčkoj i Tunisu.
Kompanija je rat u BiH preživjela. Iako je izgubila domaće, nastavila je poslovati na inostranom tržištu. Upravo je to bio argument postratnim Vladama da ne privatiziraju ovo preduzeće.
Međutim, početak ratova u Libiji i Iraku značio je i kraj poslovanja Hidrogradnje u tim zemljama u kojima su ostvarivali višemilionsku dobit. Angažmani su se smanjivali, a preduzeće upalo u finansijsku krizu.
Treba napomenuti da je Hidrogradnja još 1990. godine početkom sukoba između Iraka i Kuvajta izgubila jedan od najvećih poslova u Iraku gdje je gradila između ostalog najveću branu. Samo u Iraku izgubila je 436,5 miliona dolara ili blizu milijardu maraka.
Naplata dijela tog duga povlačila se godinama, a Uprava je 2013. godine objavila da nema više potraživanja na ime duga od Iraka.