Epidemiolog i čest kritičar rada i postupaka Kriznog štaba susjedne Srbije Zoran Radovanović ukazuje da je Evropska unija u načelu podozriva prema zemljama van svojih granica, ipak u ovom slučaju postoji poseban problem.
Državljani Srbije i dalje zbog pandemije neće moći da bez ograničenja putuju u zemlje Evropske unije. Nova procjena za ulazak u EU zemlje iz Srbiji biće obavljena krajem septembra. U međuvremenu, član Kriznog štaba Predrag Kon objašnjava da srbijanski državljani u zemlje Evropske unije bez dileme moći kada na dnevnom nivou u kontinuitetu budemo imali ispod 10 zaraženih. Sa druge strane, njegov kolega epidemiolog Zoran Radovanović smatra da je problem u tome što Evropska unija nema povjerenja u Srbiju i ne vjeruje dovoljno brojkama.
Prilikom jučerašnje odluke o reviziji spiska zemalja čiji građani mogu neometano da uđu u EU, prema riječima zvaničnika u Vijeću ministara EU, neke članice Unije su smatrale da bi, zbog znatno manje zaraze i bolje epidemiološke situacije, Srbiju ipak trebalo skinuti sa spiska zabrane, ali je većina ambasadora bila mišljenja da se konačna odluka ostavi za kraj mjeseca.
Većinski stav predstavnika članica EU je bio da u Srbiji ipak stepen zaraze premašuju ključno mjerilo Unije za odobrenje putovanja: najviše 16 zaraženih koronavirusom na 100.000 stanovnika.
Kon objašnjava da se Srbija sada šeta između žute i plave liste EU.
– Nekada su u zemlje EU puštali i zemlje sa plave i žute liste, sada samo sa zelene, objašnjava Kon.
On dodaje da se procjene EU o epidemiološkoj situaciji sumiraju i zbrajaju tokom 14 dana, zato je potreban kontinuitet i to da u tom peridu konstantno bude nizak broj zaraženih.
Krili stvaran broj zaraženih?
Epidemiolog i čest kritičar rada i postupaka Kriznog štaba Zoran Radovanović ukazuje da je Evropska unija u načelu podozriva prema zemljama van svojih granica, ipak u našem slučaju postoji poseban problem.
– Što se Srbije tiče, EU je bila svjesna više i od nas samih koliko smo napadno uljepšavali stvarno stanje ili, da budem sasvim direktan, masovno krili stvarne brojeve oboljelih i umrlih.
Sada smo vjerovatno manje nego ranije skloni toj morbidnoj kozmetici, ali napori koje činimo u cilju otkrivanja rezervoara zaraze nedovoljni su da bi pružili uvid u stvarno stanje. Mi se patimo sa testovima, štedljivo ih koristimo, ne testiramo osobe koje su bile u kontaktu sa bolesnicima, te je logično pretpostaviti da nam je epidemiološka situacija manje ružičasta nego što uvjeravamo sebe i druge, kaže Radovanović.
On podsjeća da je Srbija već dvije nedelje na oko 100 novootkrivenih, ali problem je, smatra on, to što ne testiraju kontakte.
– Ne vjeruje nam svijet, zaključuje Radovanović, piše NovaS.