U Srbiju posljednjih dana pristiže po 2000 migranata dnevno iz Sirije, Iraka, Afganistana koji tzv. balkanskom rutom, preko Grčke, Makedonije i Srbije žele do Mađarske i dalje prema zemljama EU-a.
Dok iz Đevđelije, makedonskog gradića na granici sa Srbijom, stižu potresni snimci izbjeglica koji se žele ukrcati u vlak za Beograd, Mađarska da bi se zaštitila od ilegalnih ulazaka u zemlju na granici sa Srbijom diže zid visok četiri metra i dug 174 kilometara. Privodi se kraju prva faza radova na ogradi u duljini od 70 od ukupno planiranih 175 km, a plan vlasti je da bude završen do kraja godine.
Mađarske vlasti jučer su najavile kako angažiraju nekoliko hiljada policajaca duž granice Mađarske sa Srbijom na kontroli migracije.
Obzirom na ove informacije procjenjuje se da bi se na udaru migranata mogla naći i Bosna i Hercegovina. Ovo je za Dnevni list potvrdio zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH Izet Nizam koji kaže da su procjene da će jedan broj migranata krenuti ka Ruminiji, a jedan dio prema BiH. On ne može govoriti o brojkama, ali kaže kako Služba na čijem je trenutačno čelu ne sjedi skrštenih ruku.
“Mi pratimo zbivanja u regiji, jer u Srbiji sada ima između 50.000 i 90.000 izbjeglica iz ratom zahvaćenih zemalja koji žele dalje prema zemljama Zapadne Europe. Budući da Mađarska podiže zid na svojoj granici procjene su da će jedan dio migranata krenuti ka Rumuniji, a jedan prema BiH. Za sada nema priliva migranata u BiH, ali mi smo napravili operativni plan u slučaju da dođe do toga”, kaže Nizam.
On navodi da je istočna granica od Bijeljine do Trebinja pod posebnim nadzorom i da o granici brine Granična policija BiH. Služba za poslove sa strancima kontrolira kretanja migranata unutar BiH, ukoliko se dogodi da uđu ilegalnim putem.
“Ukoliko dođe do toga da migranti uđu u BiH, a ako budemo imali dokaz da su ušli iz Srbije mi ih po sporazumu o readmisiji između BiH i Srbije vraćamo u tu zemlju. S druge strane ukoliko nema dokaza za to i ako sa sobom nemaju dokumente smještavamo ih u Imigracijski centar BiH i vraćamo u zemlju porijekla”, objašnjava Nizam. Ističe kako će se u svakom slučaju voditi računa o poštivanju ljudskih prava.
Nizam otkriva i to kako se ipak strahuje da među izbjeglicama ima i ekstremista i pripadnika ISIL-a koji su se možda ubacili s namjerom da prave svoje mreže ovdje ili da ugrožavaju sigurnost.
“Ne sjedimo skrštenih ruku. Rade se preventivne mjere ukoliko dođe do ovakvog scenarija. Nama je najvažnija sigurnost građana i građani ne trebaju imati straha”, poručuje Nizam.
Mađarska je dio Schengenske zone i iz nje je relativno jednostavno stići u većinu drugih zemalja Europske unije. Prelazak preko BiH i ulazak u Hrvatsku za sada migrantima nije bio opcija jer Hrvatska još nije unutar Schengenskog prostora pa još postoji kontrola na ulasku u Sloveniju i Austriju. No kako zid na mađarskoj granici raste tako se traže i alternativni pravci.
Hrvatski mediji prenijeli su izjavu Lovorke Marinović, međunarodne konzultantice za migracije koja također kaže kako je moguća navala migranata u Hrvatsku.
“Jedno, dakle, od mogućih kretanja je i prema Hrvatskoj, s tim što bi sve države, znajući za ovakvu krizu, trebale raditi na podizanju kapaciteta za prijem tih ljudi. Na žalost, u Hrvatskoj nema kapaciteta za prihvat tih ljudi.
Ako migranti krenu prema Hrvatskoj, bit će, vjerojatno, smješteni po različitim zgradama, o čemu država treba voditi računa. Najgore bi bilo ako te ljude ostave da lutaju po parkovima jer je to opasno i za njih, ali i za domicilno stanovništvo”, istaknula je Marinović.
Trenutačno se na području Srbije nalazi oko 90.000 migranata, a svakoga ih dana dolazi do 2000. Po parkovima u Beogradu migranti su podigli šatore pa će Srbija morati sagraditi dodatne kampove za azilante jer u protivnom prijeti humanitarna katastrofa. Srbijanske su vlasti najavile da će zbog troškova za izbjeglice morati tražiti međunarodnu pomoć. Neke najave govore da bi idućih mjeseci i nekoliko milijuna građana moglo krenuti na put prema Zapadnoj Europi.
Šef misije UNHCR-a u Beogradu Hans Šoder izjavio je da je u Srbiji do danas evidentirano 83.000 tražilaca azila, od kojih je 500 podnijelo zahtjev za azil u Srbiji, kao i da se s Vladom Srbije pravi plan za predstojeću zimu.
On je istaknuo da treba da postoji pravni način da ovi ljudi odu u zemlje zapadne Europe i legalno prelaze granicu, kao i da dobiju određenu pravnu zaštitu. On je za Televiziju “N1″ rekao da je teško predvidjeti što će se dogoditi u narednim mjesecima i da to zavisi i od Grčke i europskih zemalja. Komentirajući činjenicu da je Mađarska podigla ogradu prema Srbiji zbog priliva velikog broja migranata, Šoder je rekao da sve zemlje imaju pravo da kontroliraju svoje granice, ali i obvezu, prema nacionalnim zakonima i međunarodnom pravu, da primaju izbjeglice, puste ih da uđu na njihov teritorij i daju im zaštitu.
Europski dužnosnik za migracije Dimitris Avramopulos kazao je kako se svijet suočava s “najgorom izbjegličkom krizom” od Drugog svjetskog rata. “Ono što moramo napraviti, i što Europska komisija čini, je da organiziramo naš sustav za suočavanje s tim problemom na pristojan, civiliziran u europski način”, kazao je Avramopulos, prenosi Dnevni list.