Prezentacija Alternativnog izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija održana je danas u Sarajevu. Fokus izvještaja je na oblastima ljudskih prava, funkcioniranja države, pravosuđa i korupcije te tranzicione pravde tj. na političkim kriterijima EU integracija.
Tim povodom je Fedra Idžaković iz Udruženja „Prava za sve“ kazala da su u oblasti ljudskih prava urađene bitne stvari.
– Usvojene su konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilju u porodici, te konvencija o pravima osoba s invaliditetom – navela je Idžaković.
Dalje pojašnjava da su promijenjen Izborni zakon koji je uveo tzv. robnu kvotu tj. zatražio da na izbornim listama prvi put bude obavezno 40 posto žena.
– Za BiH je karakteristično da je implementacija svega navedenog u praksi ozbiljno narušena. Zakoni se donose bez namjere da budu implementirani jer kada pogledate budžete, vidite da oni ne prate zakone, strategije ili politike koje smo donijeli – pojašnjava Idžaković.
Također su zabrinjavajujeće, smatra Idžaković, oblasti pojedinih grupa kao što su osobe s invaliditetom, Romi itd.
– Osim toga, problem je i u generalnoj populaciji jer mi nemamo strategije socijalne politike na nivou BiH niti na entitetskom nivou. Istraživanja govore da u socijalno osiguranje ulažemo gotovo četiri posto BDP-a, a to prema istraživanju Svjetske banke smanjuje samo 1,3 posto siromaštva u BiH – kazala je Idžaković.
Koordinatorica istraživanja na projektu „Istinomjer“ iz Udruženja građana „Zašto ne“ Tijana Cvjetićanin kazala je da su se u funkcioniranju institucija najviše fokusirali na parlament BiH i Vijeće ministara BiH.
– Tu kao i u drugim oblastima imamo priličnu stagnaciju i nazadovanje, a poseban slučaj koji smo istakli je slučaj jedinstvenog matičnog broja gdje je došlo do neprovođenja odluke Ustavnog suda – kazala je Cvjetićanin.
Osim tog, navela je i primjer nelegalne smjene ministara, jednom u slučaju ministra iz SDS-a i drugi put ministra iz SBB-a.
– U oba slučaja Vijeće ministara BiH i parlament BiH prekršili su zakone bez ikakvih sankcija. Rad parlamenta bio je loš, vrlo mali je broj usvojenih, pa čak i razmatranih zakona – smatra Cvjetićanin.
Dodala je da je rad pojedinih institucija također loš npr. u vezi s popisom stanovništva „koji je bio loše proveden s dosta propusta i kršenja zakona koji trebaju da regulišu popis.“
– Još jedan primjer su nedavne poplave na koje su institucije na svim nivoima reagirale katastrofalno. Ostavile su ljude u opasnosti i bez osnovne pomoći. Da se građani nisu sami organizirali da pomognu jedni drugima, ko zna kako bi to izgledalo – smatra Cvjetićanin.
Na pitanje kakve korake učiniti naprijed o pitanju napretka BiH u procesu evropskih integracija, direktor nevladine organizacije „Sarajevski otvoreni centar“ Saša Gavrić rekao je da je razlog objavljivanja ovog izvještaja namjera da se utiče na zvanični izvještaj EU.
– Mi kroz djelovanje civilnog društva želimo da utičemo na EU i BiH da se realnije posmatraju pitanja ljudskih prava u BiH te da se artikulišu određeni problemi koje EU možda neće tako jasno artikulisati u svom zvaničnom izvještaju – kazao je Gavrić.
Poručio je da se nada da će osnova izvještaja biti i osnova za buduće zagovaranje utjecaja na političare i institucije iz BiH te da će inicijativa krajem godine uputiti zahtjeve parlamentu BiH na kojim oblastima bi trebali raditi tokom naredne četiri godine.