Poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Lazar Prodanović govorio je za Vijesti.ba o radu ovog tijela u 2016. i očekivanjima u 2017. godini, te odnosu političkih stranaka, stanju u pravosuđu, kao i situaciji u RS. Svima je, kaže, u interesu stvaranje ambijenta u kojem bi se stabilnim političkim djelovanjem stvorili preduslovi za direktne strane investicije.
VIJESTI.BA: Poslanici SNSD-a napustili su sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta BiH, nakon što nije usvojen zahtjev da se na dnevni red stavi tačka “Odluka o razrješenju poslanika Šefika Džaferovića s funkcije Predsjedavajućeg doma PS BiH, odnosno člana Kolegija ovog doma”. Do kada će trajati ova praksa? Postoji li način da se prevaziđe situacija?
PRODANOVIĆ: Smatram da je legitimno pravo Kluba poslanika SNSD-a da zahtjeva uvrštavanje ove tačke u dnevni red. U slučaju da je to ispoštovano, uslijedila bi rasprava, nakon koje bi se glasalo i bez obzira na ishod glasanja, mislim da bi to bio način da se prevaziđe ova situacija aktivnog učešća Kluba SNSD-a u raspravi po tačkama dnevnog reda. To je moguće rješenje.
Samo uvrštavanje ove tačke u dnevni red ne znači opoziv, ali bismo završili raspravu o tome. Smatram da bi legitimne prijedloge klubova poslanika, a SNSD-ov Klub je jedan od najvećih u Parlamentu BiH, treba uvažavati u kontekstu toga da se tražena tačka uvrsti u dnevni red i da se o njoj obavi rasprava.
VIJESTI.BA: Na pragu smo nove 2017. godine. Šta biste izdvojili kao pozitivne, a šta kao negativne poteze aktuelne vlasti na nivou BiH?
PRODANOVIĆ: U protekle dvije godine nije urađeno ništa značajnije u smislu jasne poruke građanima BiH u odnosu na prethodnih deset godina, koliko sam poslanik u Parlamentu BiH. No, desile su se neke povoljnosti koje su, prema mojoj procjeni, više sticaj međunarodnih okolnosti. Prethodni saziv Parlamenta BiH bio je zarobljen između uslova EU u vezi sa implementacijom presude Sejdić – Finci. Nakon opštih izbora 2014. godine, taj uslov je isključen, uz konstataciju da bi bilo važno da se presuda implementira u ovom mandatnom periodu.
To je omogućilo, između ostalog, stupanje na snagu SSP-a, objavljivanje rezultata popisa stanovništva, koji su prethodno bili pod upitnikom i oni su i sada za SNSD problematični. BiH je nakon zajedničke izjave predstavnika političkih partija koje participiraju u Parlamentu BiH o reformskoj agendi, došla u situaciju da u januaru ove godine preda aplikaciju za članstvo, nakon čega smo dobili upitnik. Takođe, bila je pozitivnija ocjena o napretku BiH. Ona je pozitivna ne zbog toga što su zakonodavna i izvršna vlast dali neki poseban doprinos tome, nego što se odustalo od nekih uslova EU. Bez obzira na sve, to treba cijeniti. Svakao ćemo to više cijeniti ako dobijemo pozitivan odgovor na upitnik i ako budemo u prilici da dobijemo kandidatski status.
Takođe, važnim smatram i što se došlo do dogovora o mehanizmu koordinacije. To ne bi prošlo bez stava SNSD-a i imali smo konstruktivan pristup, kao što smo i svih ovoh godina imali pozitivan pristup za implementaciju presude Sejdić – Finci. Mislim da je važno to što je potpisan stand by aranžman, koji ne znači samo kredit MMF-a, nego i ispunjavanje određenih uslova koji podrazumijevaju stabilno funkcionisanje institucija vlasti i ekonomsku stabilnost i garanciju za vraćanje kredita nakon dodjele određenih tranši.
VIJESTI.BA: Politička borba stranaka okupljenih oko SNSD-a i Saveza za promjene vodi se i u Parlamentu BiH. Svjedoci smo konstantnog prepucavanja, između ostalog, i o prenosu nadležnosti. Pitamo vas da li postoje određene tačke oko kojih u 2017. godini možemo očekivati jedinstveni stav ova dva bloka u Parlamentu BiH?
PRODANOVIĆ: Sve to dio je političke borbre. Sa SNSD-ove strane postoji spremnost da raspravljamo o ključnim pitanjima i interesima RS u zastupanju interesa RS u institucijama BiH. U kontekstu toga, Klub SNSD će učestvovati u glasanju o važnim pitanjima u Parlamentu BiH, jer nećemo dozvoliti nikakv stepen prenosa nadležnosti. Bez obzira što se u tome značajno razlikujemo, mislim da je važno da imamo zajednički stav o tome.
Istovremeno, naše političko djelovanje pokazalo je da smo dobili značajnu podršku građana na lokalnim izborima, a Savez za promjene je u određenom smislu kažnjen. To ukazuje da smo pokazali značajnu razliku u tim stavovima.
Ipak, bez obzira što smo opozicija u institucijama BiH, smatram da postoje pitanja oko kojih treba da razgovaramo sa predstavnicima Saveza za promjene, ali i kompletnom parlamentarnom većinom. Ključne stvari ne treba dovoditi u pitanje, prvenstveno misleći na stabilnost zemlje u smislu poštovanja dejtonskog Ustava, te pozicije BiH u skladu sa izvornim nadležnostima i entiteta u skladu sa definisanim ustavnim nadležnostima.
Takođe, značajnim smatramo i ne osporavamo proces usklađivanja legislative sa zakonodavstvom EU. Težimo cilju da BiH postane članica EU, bez bilo kakvog oduzimanja nadležnosti ustavne pozicije RS u tome, ne osporavajući poziciju BiH kako je to dejtonskim ustavom definisano.
Smatram da postoji potreba i da razgovaramo o poziciji sudova i tužilaštava u BiH, te poziciji stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Smatram da BiH treba postići mogućnost da u punom kapacitetu ostvaruje suverenitet nad svim pitanjima uključujući i poziciju Ustavnog suda. Time niko ne bi izgubio.
Mislim da postoji interes svih nas za stvaranje ambijenta u kojem bi se stabilnim političkim djelovanjem stvorili preduslovi za direktne strane investicije. Spremni smo da radimo i na poboljšanju regionalne saradnje. Obradovala nas je vijest da će predsjednik Srbije posjetiti BiH u februaru. To je važno pitanje. Mislim da BiH ne treba da stvara tenzije sa susjednom Srbijom i Hrvatskom i obrnuto. Naša zajednička budućnost je u EU.
VIJESTI.BA: Pomenuli ste stanje u pravosuđu. Lideri SNSD-a i HDZ-a najavili su da je u pripremi zakon o Ustavnom sudu BiH kojim traže izuzeće stranih sudija ili ukidanje Suda. U kojoj fazi je ovo zakonsko rješenje?
PRODANOVIĆ: Mi nismo dobili prijedlog zakona koji zajednički rade eksperti SNSD-a i HDZ-a. Za nas bi bilo izuzetno važno da preostala trojica sudija bivaju izabrani u Ustavni sud BiH kao državljani i eksperti iz BiH, te da jedan od njih bude izabrani iz RS, odnosno da ga bira NSRS i dva iz FBiH.
Čuju se različiti stavovi, ali ja mislim da je to moguće uraditi na način kako je definisano dejtonskim Ustavom BiH. Pitanje zakonskog definisanja rada Ustavnog suda BiH i eventualnog mandata, ukoliko bi bilo definisano ovim zakonom, podrazumijevalo bi izmjenu Ustava BiH. U tom slučaju, pored ove inicijative koja bi bila sastavljena od dva kluba, to nije dovoljno, potrebna je i entitetska većina. Kada je u pitanju promjena Ustava, potrebna je dvotrećinska većina i mislim da je potpuno jasno kako bi to išlo. No, mislim da treba otvoriti to pitanje i o tome razgovarati sa svim predstavnicima političkih partija u Parlamentu BiH.
VIJESTI.BA: Dakle, bez promjene Ustava nema “eliminisanja” stranih sudija iz Ustavng suda BiH?
PRODANOVIĆ: Ona može proći u smislu izbora, ali u smislu zakonskog definisanja pozicije Ustavnog suda BiH, dakle ono što se sada utvrđuje pravilima koje utvrđuje Ustavni sud, nisam siguran da je moguće da ovim zakonom bude definisana na drugi način nego što to Ustav govori. Ako bi bila, onda bi to moglo da bude problematično u smislu ustavnosti tog zakona. Onda bismo ušli u prvi problem, odnosno da se ne dobije podrška ni u prvom čitanju.
VIJESTI.BA: Osvrnimo se na stanje u RS u 2016. godini, na ekonomske i političke prilike. Svjedočili smo protestima sindikata zbog smanjenja plata budžetskim korisnicima, konstantnim optužbama opozicije na račun aktuelne vlasti. Kako biste ocijenili stanje?
PRODANOVIĆ: Zadatak opozicije je da osporava postignuća pozicije. Važno je istaći da je u RS prisutna apsolutna politička stabilnost, a što se pokazalo usvajanjem budžeta za 2017. godinu. Kada je u pitanju protest sindikata, on može biti opravdan sa emotivne strane. Građani izuzetno teško žive. No, objektivno, mi smo se zalagali za tranziciju sistema u kome smo ranije živjeli i ne možemo štititi prava, da li je to naknada po osnovu godina staža po minulom radu, da li će biti 0,3 ili 0,5 posto, to nije posebno značajno.
Smatram nekoliko stvari značajnim. Prvenstveno činjenicu da su protest i kontraprotest pokazali demokratski kapacitet građana i političara u RS. Drugo pitanje odnosi se na referendum o Danu RS. Pokazalo se da su neopravdane bile paranoje koje su se odnosile na ustavnu poziciju ili šta to RS kroz ovo želi. Mi smo referendumom imali stav građana, a nakon referenduma usvojen je Zakon koji nije ni protiv koga. Situacija je ostala onakva kakva jeste.
Da bismo integrisali BiH, i da bi je neko iz RS doživljavao isto kao neko iz Sarajeva, moraju nas političari uvjeriti da nas posmatraju potpuno ravnopravno. Mi nismo tražili ništa drugo nego što nam Ustav dozvoljava. Smatram da nije pametno bilo kome u BiH osporavati bilo koji dan. Treba ići u susret rješavanju važnih pitanja.
Vlada RS i NSRS funkcionišu u punom kapacitetu i mislim da to nije nikakav problem. Ima različitih stavova, ali pokazali smo da i sa njima možemo živjeti i razvijati se. To nije dovoljno, potrebno je više investicija, te rada na integraciji regiona.