Vlada Federacije BiH prihvatila je dokument Ekonomska politika Vlade FBiH za period 2014- 2016 godine, koji je pripremio Federalni zavod za programiranje razvoja.
Tim povodom u intervjuu za Agenciju FENA Ljubiša Đapan, direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja, kazao je da je najvažniji strateški cilj Federacije jačanje konkurentnosti domaće privrede, a „politike koje će povećati konkurentnost, smatramo najvažnijim politikama koje treba da uradi i ova, a i svaka slijedeća Vlada FBiH”.
Prema podacima iz dokumenta Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) „Konkurentnost“ koji se radi svake godine, Bosna i Hercegovina je na posljednjem mjestu po konkurentnosti zemalja EU i okruženja.
– I ne samo to, jaz između BiH i pretposljednje zemlje (prošle godine Srbija, a pretprošle godine Albanija) se produbljuje i povećava od 2006. godine do danas – tvrdi Đapan.
Odgovarajući na pitanje koje je opredjeljenje Vlade Federacije radi povećanja konkurentnosti domaće privrede u dokumentu Ekonomska politika Vlade FBiH 2014- 2016 godina, navodi da se Federalna vlada opredijelila za dva pravca djelovanja.
Prvi pravac, objašnjava, vezan je za obrazovni sistem i bolje povezivanje ishoda školstva s potrebama privrede, bolje povezivanje naučnoistraživačkih institucija s potrebama privrede i stvaranje stimulativnijeg poslovnog ambijenta za privredne subjekte.
– Prema SEF-u, BiH veoma loše stoji u dijelu vremena, troškova, koraka i procedura potrebnih za osnivanje privrednih subjekata. Također, BiH loše stoji i u potrebnom vremenu i troškovima dobijanja građevinskih dozvola i priključka električne energije, što destimulativno djeluje na domaće i strane investicije. Odličan primjer napretka u ovoj oblasti bilježimo u Makedoniji koja je posljednjih godina ostvarila veoma dobre rezultate – kaže Đapan.
Kao drugi pravac djelovanja radi povećanja konkurentnosti domaće privrede navodi rasterećenje privrede govoreći da je u BiH i Federaciji BiH, opterećenje rada na veoma visokom nivou, oko 74 posto na neto plaće, što, kaže, značajno smanjuje konkurentnost domaćih privrednih subjekata.
Posljednjih tridesetak godina, razvijene zemlje i zemlje u razvoju koje su ostvarile značajan ekonomski razvoj, po pravilu su smanjivale oporezivanje rada i kapitala i povećavale oporezivanje potrošnje da bi podigle poreznu konkurentnost, a time i ukupnu konkurentnost domaće privrede.
Pozitivna mišljenja o ovakvom načinu povećanja konkurentnosti bilježimo i kod Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske komisije, OECD-a i Svjetske banke.
Na taj način, mišljenja je Đapan, konkurentnost domaće privrede bi se povećala smanjenjem fiskalnog opterećenja rada, uz povećanje fiskalnog opterećenja potrošnje, te uvođenjem novih i povećanjem postojećih poreza koji ne opterećuju privredu.
– To bi dovelo do stimulisanja investicija, zapošljavanja i izvoza, uz istovremeno destimulisanje potrošnje i uvoza. Ovakav način prestrukturiranja javnih prihoda neophodno je raditi na neutralnom principu, kako ne bi došlo do poremećaja u javnoj potrošnji što je izuzetno osjetljivo pitanje. Drugim riječima, prihode koje će javni sektor ”izgubiti” rasterećenjem privrede, potrebno je nadoknaditi porezima koji ne opterećuju privredu – konstatovao je Đapan.
U tom pogledu, dodaje, u kratkoročnom periodu, javni sektor bi imao gotovo identične prihode, a u srednjoročnom i dugoročnom periodu, javni prihodi bi bili veći zbog povećanja zaposlenosti (veći direktni porezi) i povećanja potrošnje (veći indirektni porezi).
S druge strane, ističe da će povećanje investicija i broja privrednih subjekata dovesti do rasta zaposlenosti i smanjenja siromaštva građana FBiH.
Tako je Federalni zavod za programiranje razvoja procijenio da se u Federaciji BiH u ovoj godini može očekivati povećanje broja zaposlenih za jedan posto, dok se u 2015. godini očekuje da bi ukupan broj zaposlenih mogao dosegnuti stope rasta od 1,5 posto i od dva posto u 2016. godini.
Samim tim, na upit koja se to zanimanja predviđaju da će postati najtraženija Đapan odgovara da će elektro-energetski sektor, kroz nove investicije i kroz remont postojećih postrojenja, imati veliku potražnju za osobljem iz elektrotehničke, mašinske i metalske struke.
Prema saznanjima Federalnog zavoda za zapošljavanje, najtraženija zanimanja u 2013. godini su bila inženjeri informatike, elektrotehnike, mašinstva kao i varioci, šivači itd. Njihova su očekivanja da će se ovakav trend nastaviti.
Međutim, Đapan ukazuje na to da je u ovom momentu važno skrenuti pažnju roditeljima i mladoj populaciji „da više nije samo diploma preduvjet za dobijanje posla“.
– Vrlo je važno i šta ta diploma sa sobom nosi, odnosno koja znanja i vještine svršenik škole posjeduje. Čak i oni koji imaju kvalifikacije i posao moraju biti uključeni u sticanje novih znanja i vještina i to je oblast koju je potrebno dalje unapređivati- ističe on.
Također, privredni rast i rast broja zaposlenih je pretpostavka za uspješnu realizaciju i svih drugih politika federalnih ministarstava i Vlade FBiH.
– Uzmimo primjer jedne izuzetno važne reforme koja bi u narednom periodu trebala da se provede – reforma penzijskog sistema. Vlada može angažovati najbolje domaće i strane eksperte koji će raditi na reformi PIO-a, mogu se naći sredstva za saniranje deficita, uvesti više stubova na kojima će se bazirati penzioni sistem itd., ali ako ne uslijedi privredni rast i rast broja zaposlenih i po tom osnovu i rast prihoda Fonda PIO-a, reforma penzionog sistema neće imati šansi da uspije – smatra Đapan.
Govoreći koliko prostora ima u javnom i privatnom sektoru za privredni rast Đapan kaže da prostora u javnom sektoru za privredni rast i rast BDP-a gotovo da i nema, jer su resursi ograničeni, te zaključuje da jedino ostaje privatni sektor kao šansa za ekonomski rast i rast broja zaposlenih.
U Federaciji BiH privatni sektor učestvuje s 54 posto u BDP-u. U razvijenim zemljama ovaj procent se kreće i do 70 posto.
– To znači da je za ukupni ekonomski razvoj, od presudne važnosti razvoj privatnog sektora, prvenstveno malih i srednjih preduzeća, a za to je neophodno stvoriti povoljniji poslovni ambijent. Treba naglasiti da su, sredinom sedamdesetih godina, mala i srednja preduzeća izvukla Italiju iz krize – kazao je Đapan.
Ono što bi, po njegovim riječima, trebalo doprinijeti privrednom rastu, rastu izvoza i rastu zaposlenosti u FBiH, jest jačanje i postepeni oporavak ključnih trgovinskih partnera u EU i okruženju. U isto vrijeme se „očekuje i preokret u negativnom trendu koji je uzrokovan svjetskom finansijskom i dužničkom krizom u EU, kao i ekonomski oporavak zemalja okruženja“.
Povećanje investicijske aktivnosti se očekuje u naredne tri godine, posebno u 2015. godini, stepen investicija 22,2 posto i 2016. 29,5 posto. U tom smislu, kaže da bi nastavak investicionog zamaha u FBiH trebao biti posebno izražen u investicijama u cestogradnji, proizvodnji električne energije kao i prerađivačkoj industriji.
Također, očekuje se i ubrzan oporavak finansijskog sektora koji bi trebao osigurati prihvatljivo finansiranje poslovnih ideja.
Procjene investicija su najvećim dijelom vezane za ekonomski oporavak u EU i okruženju, što će pozitivno uticati i na ekonomski oporavak BiH i FBiH, te za procijenjeni rast direktnih stranih investicija, najvećim dijelom u elektro-energetski sektor i gasnu mrežu.
Iz tog razloga u nastavku intervjua za Fenu direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja naglašava da u slučaju BiH elektro-energetski sektor može predstavljati i motor razvoja cijele ekonomije, ističući da smo „svjedoci rezultata povezivanja rudnika i Elektroprivrede, važnosti koju cijena električne energije ima za „Aluminij“ Mostar, povezanosti s metalskom i prerađivačkom industrijom itd.“.
– Novoinstalisani kapaciteti od rata naovamo su minimalni i naš energetski bilans se približava granici dostatnosti proizvodnje električne energije. Važno je započeti snažan ciklus ulaganja u ovaj sektor jer će razvoj industrije neminovno zahtijevati povećanje potrošnje električne energije i drugih energenata – rekao je Đapan.
Odlukom Vlade Federacije BiH, Federalni zavod za programiranje razvoja je određen kao koordinator svih aktivnosti vezanih za izradu strateških dokumenata na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije BiH.
To zahtijeva i komunikaciju s kantonima vezanu za uspostavljanje jedinica za implementaciju, monitoring i izvještavanje, s kojom Đapan nije zadovoljan, pri čemu kaže da postoje objektivni problemi vezani za kapacitete razvojnog planiranja na kantonalnom nivou.
– U FBiH egzistira ustavno fragmentiran prostor i samo veoma jaka saradnja i koordinacija može polučiti zadovoljavajuće rezultate. Pored potrebe za snažnijom koordinacijom u trošenju budžetskih sredstava i donošenju politika unutar FBiH, sposobnost povlačenja EU dostupnih sredstava će zavisiti od naše unutrašnje saradnje – ističe.
Naglašava da se problem saradnje s kantonima upravo nastoji promijeniti novim Zakonom o razvojnom planiranju u FBiH, koji je predložilo Ministarstvo pravde Federacije BiH.
– Trenutno se taj zakon nalazi u fazi konsultacija. Ovakvo rješenje značajno unapređuje proces planiranja unutar FBiH, a u isto vrijeme osigurava sve kompetencije i ustavne nadležnosti drugih nivoa vlasti- kazao je u intervjuu za Agenciju FENA direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja Ljubiša Đapan.
Osnovni cilj Zakona je bolja implementacija usvojenih strateških dokumenata radi većeg doprinosa ostvarenju zacrtanih razvojnih ciljeva.
Uz podršku USAID i UNDP projekata, Zavod za programiranje razvoja je, zajedno s kantonalnim predstavnicima, učestvuje u pripremi Zakona o razvojnom planiranju u FBiH.