Kao što smo ranije pisali, glavni razlog za njemačke nevolje je pad svjetske trgovine izazvan usporavanjem kineske privrede i trgovinskim ratovima koje podstiče Vašington. To dovodi do pada potražnje za proizvodima njemačke ekonomije, orijentisane na strana tržišta.
Privrednici u BiH, posebno oni izvozno orijentisani, s velikom pažnjom prate privredna kretanja u Njemačkoj, a koja im nikako ne idu u korist.
Naime, prema posljednjim podacima, proizvodnja u više od 80 odsto njenih industrijskih kompanija je u padu, a manji dio njih zbog nedostatka posla radi skraćenim vremenom. Indeks poslovne klime je najmanji još od 2013. godine.
Prema pisanju medija, glavni razlog za njemačke nevolje je pad svjetske trgovine izazvan usporavanjem kineske privrede i trgovinskim ratovima koje podstiče Vašington. To dovodi do pada potražnje za proizvodima njemačke ekonomije, orijentisane na strana tržišta.
Sagovornici “Nezavisnih” kažu kako je izvjesno da će se bilo kakvi veći potresi u privredi Njemačke odraziti i na BiH s obzirom na to da je to njen najveći spoljnotrgovinski partner.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, smatra kako velikih negativnih posljedica neće biti ako su u pitanju privremeni događaji, jer većina izvoznih ugovora je dugoročnog karaktera.
Za njega je posebno zabrinjavajuće što se kao jedan od sektora s najvećim padom u proizvodnji spominje auto-industrija.
“Znamo koliko je taj sektor značajan u izvozu BiH za Njemačku, jer se kreće od dijelova do presvlaka. Ako bi došlo do dugoročnog pada proizvodnje, to bi se sigurno odrazilo na BiH jer nam je to jedno od vodećih tržišta, kako po količinama, tako i po vrijednosti robe, ali i po broju radnika u BiH povezanih s tim tržištem”, ocjenjuje Gavran.
Admir Čavalić, ekonomista iz Tuzle, kaže kako se situacija za privrednike iz BiH dodatno komplikuje zbog pada izvoza na tržištima poput Turske, Italije i Kosova.
“Sve to utiče na pad izvozne aktivnosti. Ako se ovakva situacija nastavi, prve na udaru će biti izvozne kompanije”, ocjenjuje on.
Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, smatra kako je u ovakvim situacijama potrebna dodatna doza opreznosti i obazrivosti, te da ne bi bilo loše napraviti disperziju privredne aktivnosti na cijelo zapadnoevropsko tržište.
“Na taj način bi se eventualni udari mogli smanjiti. Ipak, smatram da ne može doći do velikog pada jer je njemačko tržište vrlo dobro uređeno, gdje se sve detaljno i dugoročno prati. Mišljenja sam da je ovo privremenog karaktera i jedan od način da se dobavljači uozbilje. Zbog toga je potrebno da se naše kompanije drže osnovnih biznis postulata”, kaže on.
Inače, obim trgovinske razmjene BiH i Njemačke je prošle godine premašio četiri milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi blizu 76 odsto.
Da se nešto u ekonomskim odnosima dvije zemlje mijenja, pokazuju i posljednji podaci o razmjeni, a u kojima se vidi kako je u prvih šest mjeseci ove godine došlo do pada izvoza iz BiH za 1,3 odsto. Sa druge strane, Njemačka je povećala uvoz u BiH za 6,3 odsto, pišu Nezavisne novine.