Finansijski problemi Hrvatske kao nove članice Evropske Unije zabrinjavaju javnost u susjednim zemljama.
“Hrvatska se ispostavila kao problematično dijete EU-a”, naslov je članka austrijskog lista Kurier, u kojemu se taj list pesimistično osvrće na to da izgledi te najnovije članice Evropske unije i nisu baš tako “ružičasti”, kao što to tamošnja vlada želi dati do znanja. Kurier se u toj tvrdnji oslanja na navode Državnog zavoda za statistiku Hrvatske (DZS) o deficitu u proračunu i državnim dugovima.
DZS je naime povodom ulaska u EU izdao brošuru na 196 stranica, u kojoj gotovo nijedno pitanje ne ostaje otvoreno, počevši od ribarenja pa do odvoza i zbrinjavanja smeća, piše Kurier i dodaje da taj “statistički portret Hrvatske u EU-u ima mali kozmetički nedostatak: brojke o proračunskom deficitu i kvoti državnog duga su iz 2009. godine.” Nove članice EU-a su naime tek ulaskom u Evropsku uniju obavezne evropskoj statističkoj agenciji Eurostatu dostaviti aktuelne statistike, pojašnjava dalje taj austrijski list.
Kurier piše da se Hrvatsku doduše ne može uporediti s Grčkom, koja je pri ulasku u EU znatno “uljepšala” svoje statistike kako bi ispunila uslove za učlanjenje, ali da u slučaju Hrvatske ipak ima razloga za brigu. “Već dobre četiri godine se smanjuje privredna snaga. Dugovi se penju veoma brzo u smjeru gornje granice od 60 posto BDP-a. A proračunski deficit bi trebao jasno preći granicu od tri posto i vjerovatno iznositi oko četiri posto.
Vlada socijaldemokratskog premijera Zorana Milanovića. situaciju izgleda posmatra previše ‘ružičasto’. U aprilu je najavila da očekuje privredni rast od 0,7 posto ove godine, a za 2014. čak 2,4 posto. Međunarodni stručnjaci su složni u procjeni da će 2013. privredni rast biti u minusu, a 2014. samo u minimalnom plusu”, piše Kurier.
Napominjući da je Austrija najveći investitor u Hrvatskoj, a slijede je Holandija, Njemačka i Mađarska, Kurier piše da je i investicije u Hrvatskoj znatno manje. Od rekordnih 4,2 milijarde evra 2008. godine, visina ulaganja se odjednom 2010. smanjila na 318 miliona evra, što je minus od dobrih 92 posto, navodi taj list, dodajući da se od tada investicije kreću oko jedne milijarde evra, ali i da 2013. ipak obećava poboljšanje jer je u prvom kvartalu ove godine u zemlji već uloženo 460 miliona eura.
U intervjuu sa stručnjakom za istočnu i jugoistočnu Evropu, Vladimirom Prevedenom, Kurier prenosi Prevedenovu ocjenu da je jedan od glavnih problema u Hrvatskoj “premala konkurentnost”. “Preduzeća moraju postati više međunarodna, pronaći jake partnere, a nerentabilne firme se moraju zatvoriti. Turizmu treba cjelogodišnja sezona. To bi se idealno moglo kombinirati s bio-proizvodnjom u poljoprivredi: goleme površine su neobrađene.
Potencijal se krije i u informacijskim tehnologijama – zbog visoke stope nezaposlenosti među mladima od 43 posto, brojni mladi osnivaju interesantna start-up preduzeća. I kod obnovljivih izvora energije, od vjetra, preko solarne energije, pa do biomase, može se puno toga uraditi”, savjetuje Preveden Hrvatskoj.
Izvor: Deutsche Welle