Institut za istraživanje genocida Kanada uputio je saopćenje za javnost, odnosno pismo u vezi sa upozorenjem o antidejtonskom djelovanju i kršenju Bečke konvencije.
Potpisnici pisma, istaknute bh. organizacije u matici i dijaspori i istaknuti akademici, istraživači i aktivisti ljudskih prava i sloboda, smatraju veoma ozbiljnim i štetnim kako po BiH, tako i širu regiju antidejtonsko djelovanje i kršenje Bečke konvencije. U ime bh. dijaspore IGK traži od nadležnih da preduzmu hitne mjere s ciljem eliminisanja antidejtonskog djelovanja i kršenja Bečke konvencije.
Pismo prenosimo u cijelosti:
– Želimo ukazati na tri primarne činjenice antiustavnog djelovanja kancelarija Republike Srpske u inostranstvu. Odlukom Vlade RS-a kancelarije djeluju u Austriji, Sjedinjenim Američkim Državama, Ruskoj Federaciji, Belgiji, Srbiji, Njemačkoj, Grčkoj i Izraelu. Ukazujemo da djeluju protiv Bosne i Hercegovine i protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno Ustava BiH.
Prvo, kancelarije bosanskohercegovačke teritorijalne jedinice Republika Srpska lažno se predstavljaju kao dio diplomatske mreže s diplomatskim ovlaštenjima. Kancelarije organiziraju “diplomatske” posjete entitetskih funkcionera RS-a, bez znanja Predsjedništva BiH i Ministarstva vanjskih poslova i ambasada BiH. Ovakvu vrstu nepoštivanja akreditacijskih pravila smatramo protivnim Dejtonskom mirovnom sporazumu i kršenjem Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.
Drugo, kancelarije RS-a lažno predstavljaju svoje punomoći i nivo djelovanja. Naprimjer, kancelarije RS-a u Beču i Briselu predstavljaju se kao da su akreditirani za Austriju i Belgiju. To je neistina. Radi se o regionalnim kancelarijama za Grad Beč i Grad Brisel. Smatramo neophodnim obavijestiti vlade Austrije, Belgije i predstavnike Evropske komisije o lažnom predstavljanju unutar država EU-a.
Treće, u kancelarijama RS-a zaposleni su pripadnici srpskog naroda, bez ijednog pripadnika druga dva konstitutivna naroda. RS svoju egzistenciju temelji na pravnom osnovu multietničke teritorijalne jedinice BiH i njene kancelarije – da bi uopće postojale, moraju nužno biti multietničke. Ako bar trećinu regionalnih kancelarija ne vode Hrvati ili Bošnjaci, odnosno, ako u svakom predstavništvu ne radi bar jedan Hrvat ili Bošnjak, takva kancelarijska paratijela egzistiraju mimo Ustava.
Bosna i Hercegovina se suočila s nizom parazitskih paralelizama: parapolicijskih, paraobavještajnih, parareferendumskih, paradiplomatskih. Za neustavna djelovanja svakako su nadležni državni organi Bosne i Hercegovine, ali za paradiplomatski smo odgovorni i svi mi – bosanskohercegovački državljani koji statusom i porijeklom, s vanjske strane – iz dijaspore, želimo zaštititi interese države.
Upućujemo vlade i lokalne vlasti svih osam država u kojima djeluju (para)kancelarije RS-a da preispitaju pravni osnov djelovanja, u skladu s navedenim činjenicama.
Kancelarije RS-a pripadaju i djeluju u ime osobe koja se nalazi na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država i opasnost je za regionalni mir i sigurnost. Svaka osoba koja materijalno pomaže osobi na američkoj crnoj listi, mogla bi se sama naći na njoj. Šefovi kancelarija RS-a vjerovatno zastupaju samo interese Milorada Dodika, a ne srpskog naroda, a to je: secesija, rat, progon, nepomirenje i antidejtonsko djelovanje.
Bosanskohercegovačka dijaspora ostaje na liniji budnog motrenja zaštite bh. interesa u inostranstvu i nepotkupljivi je svjedok ustavnog djelovanja bh. diplomatskih predstavništava.
U potpisu pisma su akademik Abdulah Sidran, Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, Hamdija Čustović, bivši predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, Damir A. Saračević, predsjednik Centra savremenih inicijativa Austrija, Đenita Pašić, član Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti, profesor Đulić Semir, bivši predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, Eldin Elezović, predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada, Emir Zlatar, generalni sekretar Vijeća bošnjačkih intelektualaca, akademik Esad Duraković, Bakir Osmanović, Bosanskohercegovačke organizacije, Francuska, Haris Alibašić, bivši predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike.
Također, pismo su potpisali i Hasan Šehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH zajedno sa članicama saveza iz Evrope, Australije i Sjeverne Amerike, Ida SeferRoche, predsjednik Bosansko-američkog Instituta za genocid i edukaciju, Čikago, SAD, Ivana Ina Mostarac, koordinatorica i osnivač prve organizacije djece i mladih, Sarajevo, BiH, Jasmin Sinanović, predsjednik Federacije bošnjačkih udruženja Luksemburg, Ibrahim Kajan, Član Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti, Ismet Pjetrović, predsjednik Islamskog centra Monticello, SAD, Namik Alimajstorević, Bosanskohercegovačko udruženje, Velika Britanija, Nedžad Ćeman, predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice Belgija, Nedžad Jakupović, predsjednik Bosanskog kulturnog centra, Finska, Nevzad Kurtagić predsjednik Bosniak American Community Center – New Jersey, SAD, Mugdin Halilović, predsjednik Prosvjetitetlj, Luksemburg.
U potpisu su još i akademik Muhamed Filipović, Mithat Mujović, predsjednik Zajednica sandžačke dijaspore, ambasador Muhamed Šačirbegović, bivši ministar vanjskih poslova BiH, Mustafa Cerić, bivši reis IZ-a u BiH i predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa, Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo, BiH, ambasador Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove Islamske zajednice u BiH, Safet Alispahić, koordinator Australijske unije bosanskohercegovačkih asocijacija, Senadin Lavić, predsjednik BZK Preporod, Senada Cvrk-Pargan, predsjednik BZK Preporod za Sjevernu Ameriku, Senada Softić, ekspert za kulturne i jezičke različitosti, akademik Smail Čekić, Stjepan Kljujić, član ratnog Predsjedništva Republike BiH.
Upozorenje o antidejtonskom djelovanju i kršenju Bečke konvencije bit će dostavljeno članovima Predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću, Bakiru Izetbegoviću i Draganu Čoviću, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću, entitetskim premijerima Fadilu Novaliću i Željki Cvijanović, Vladi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, visokom predstavniku Valentinu Inzku, šefu Delegacije EU-a u BiH Lars-Gunnaru Wigemarku, ambasadorima država Upravnog odbora PIC-a u Sarajevu, ambasadorima država (Sarajevo) u kojima djeluju kancelarije RS-a: Austrije, Sjedinjenih Država, Ruske Federacije, Belgije, Srbije, Njemačke, Grčke i Izraela, ambasadorima država (Sarajevo) nastalih raspadom SFRJ: Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Makedonija, Srbija, te ambasadorima Bosne i Hercegovine u državama u kojima djeluju kancelarije RS-a.