Srijeda, 1 svibnja, 2024

Izvoz drvnog sektora BiH povećan za 22,3 posto

Preporučeno

Najznačajnija izvozna tržišta su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Holandija i Francuska.

Izvoz bosanskohercegovačkog drvnog sektora u prošloj godini iznosio je 1,7 milijardi KM ili 30,2 posto više nego 2020. godine. Trend rasta izvoza nastavljen je i u prva četiri mjeseca ove godine kada je ostvaren izvoz od 608,05 miliona KM ili 22,3 posto više nego u istom periodu 2021.

U prva četiri mjeseca posebno je porastao izvoz šumskih sortimenata i rezane građe, rečeno je na četvrtoj sjednici Skupštine Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH.

Upravo se čita:  Pelet se prodavao i po 1.000 KM, evo koliko danas košta

Uvoz svih grupa proizvoda također je veći tokom 2021. kao i za četiri mjeseca ove godine. i to posebno šumskih sortimenata i rezane građe.

Najznačajnija izvozna tržišta su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Holandija i Francuska. Najviše se uvozilo iz Hrvatske, Srbije, Austrije, Poljske, Češke, Slovenije, Njemačke, Mađarske, Rumunije, Turske, Italije.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2021. je bila 345,9 posto, a za prva četiri mjeseca ove godine 304,1 posto.

Upravo se čita:  Pelet se prodavao i po 1.000 KM, evo koliko danas košta

– I pored toga što je drvna industrija suficitarna grana privrede i ima kvalitetan finalni proizvod koji se izvozi, proizvođači nemaju nikakvu institucionalnu podršku, doprinosi na plate su veoma visoki, a sve je više prisutan i deficit stručne radne snage. Cijene repromaterijala stalno rastu, a sirovina se izvozi, tako da su primorani na uvoz i šumskih sortimenata i rezane građe kako bi ostvarili ugovoreni izvoz – navode iz Asocijacije drvne industrije i šumarstva.

Upravo se čita:  Pelet se prodavao i po 1.000 KM, evo koliko danas košta

Proizvođači su zabrinuti kakvo će stanje biti u drugom polugodištu ove godine, zbog sve većeg porasta cijena energenata i repromaterijala i neizvjesne potražnje za proizvodima na tržištu EU, a posebno Njemačke.

Apeluju na entitetske vlade da smanje doprinose na plate, kako bi iz tih sredstava povećali primanja uposlenim i na taj način ih zadržali da ostanu u BiH.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Mešalić: U Parlamentu FBiH vidimo obrise diktature, bliži se imenovanje Marina Vukoje

Hoće li amandman visokog predstavnika Christiana Schmidta na Ustav FBiH sutra stupiti na snagu? Koji su naredni potezi opozicije?...

Još vijesti za vas