O rođenju i odrastanju u zatvorskim uvjetima zbog kazne koju izdržava majka te eventualnim traumatičnim posljedicama po psihofizički razvoj djeteta koje boravi u zatvoru, a povodom “slučaja Dana Škrba”, Agencija FENA je ovu temu aktuelizirala sa kompetentnim sagovornicima za ovo pitanje.

Dana Škrba, okrivljena za brutalno ubistvo sarajevskog fotografa Mustafe Bukvića 23. februara 2012. godine, osuđena je u aprilu ove godine na 14 godina zatvora na temelju Sporazuma o priznanju krivice koji je, nakon razmatranja, prihvatio Kantonalni sud Sarajevo.

Kako je Feni kazala advokatica Indira Karahodžić koja je bila angažirana u svojstvu braniteljice okrivljene, ova je presuda, u međuvremenu, postala pravomoćna, a Dana Škrba i njen sada već devetomjesečni sin nalaze se u Kazneno-popravnom zavodu (KPZ) Tuzla, gdje je po izricanju presude nastavila izdržavanje zatvorske kazne.

Komentirajući upit u vezi s uvjetima boravka djece u KPZ-u Tuzla, Karahodžić podsjeća kako je njena branjenica negodovala zbog uvjeta u kojima boravi s djetetom te da će, najvjerovatnije, zatražiti premještaj u KPZ Kula u Istočnom Sarajevu, gdje postoje posebno opremljene prostorije za boravak osuđenica s djecom.

Ona vjeruje da će to biti moguće realizirati, te pojašnjava da procedura u vezi s eventualnim premještajem podrazumijeva upućivanje zahtjeva Ministarstvu pravde FBiH, koje je nadležno za postupanje u ovakvim slučajevima.

Advokatica Karahodžić navodi da, prema važećoj legislativi, dijete može ostati s majkom u zatvoru do navršene tri godine, te da se nakon toga mora predati staratelju.

Opcija da se novorođenče preda staratelju, odnosno Škrbinim roditeljima, bila je aktuelna neposredno nakon poroda, ali je osuđenica insistirala na tome da dijete ostane s njom.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim jeste činjenica da je okrivljena početkom suđenja 18. septembra 2012. godine bila u poodmakloj trudnoći te je već početkom narednog mjeseca suđenje u ovom predmetu bilo odgođeno na neodređeno vrijeme usljed njenog tadašnjeg zdravstvenog stanja.

U međuvremenu, tačnije 31. oktobra prošle godine Dana Škrba porodila se u sarajevskoj Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš”, gdje je provela izvjesno vrijeme, te potom zajedno s novorođenčetom smještena u pritvor KPZ-a Tuzla, odnosno u prostorije Odjela za pritvorenice.

Naime, radi se o specifičnom slučaju, svojevrsnom presedanu koji otvara niz pitanja i kontroverzi od kojih je, svakako, najvažnija ona koja se veže za pitanje na koji se način takva vrsta okruženja (boravak u zatvoru) može reflektirati na psihofizički razvoj djeteta, te da li ta situacija predstavlja traumatično iskustvo i kakve uopće posljedice može da proizvede s obzirom na ranjivost i stigmatiziranost osobe u najranijoj životnoj dobi.

Očigledno je da prisutne dileme prevazilaze pravno-teorijski okvir i zahtijevaju svestraniju analizu.

Mišljenje stručnjaka je da ličnost svakog djeteta, generalno, ovisi od genetskog koda i uvjeta u kojima raste i razvija se, te da se njegov razvoj odvija u interakciji više faktora, pri čemu je okruženje jedan od njih.

“Svi se rađamo kao čista duša ili tabula-rasa (neispisana ploča), a ono što se nosi u naslijeđu (hereditetu) ukršta se s onim u kakvim se uslovima raste, razvija se i ovisi od toga ko i na koji način brine o našem uzrastanju, edukaciji, moralu i drugim faktorima”, kazao je Feni klinički psiholog Čedomir Novaković.

Nadalje, pojašnjava – ukoliko je neko dijete, uslovno rečeno, rođeno u nekim traumatskim okolnostima, kao što su prostori zatvorenog tipa – zatvori i slično, gdje je socijalno okruženje definisano zakonima, to apriori ne mora da znači da se takva osoba može da razvije u potpuno negativnu ličnost.

Naprotiv, smatra Novaković, može da se razvije u potpuno pozitivnu ličnost ukoliko postoje odgovarajući faktori koji u odrastanju primarno utiču na oblikovanje crta njegove ličnosti i života općenito.

Precizira da pretpostavka da li je dijete rođeno u zatvoru ili izvan zatvora, odnosno samo mjesto rođenja ne definira njegovu prirodu, životne stavove i rezultate, uz napomenu da je to naučno objašnjenje koje bi, bez većih odstupanja, trebalo biti primjenjivo na svaki specifični slučaj.

Generalno, razvoj ličnosti zavisi od genetike (nasljednih faktora, osobina) i ambijenta u kojem se razvija određena osoba i niko ne može pretpostaviti u kojem pravcu će se ona razvijati, jer se radi o procesu koji podrazumijeva kombinaciju genetskih i socijalnih referenci, odnosno faktora definiranih naslijeđem i društvenim okruženjem/situacionim faktorima, zaključio je u razgovoru za Fenu klinički psiholog Čedomir Novaković.

(Fena)

Pojačana frekvencija vozila prema jugu naše zemlje karakteriše ovoga jutra saobraćajnu situaciju u BiH.

Na graničnom prijelazu Doljani na izlazu iz BiH čeka se do dva sata, a na ulazu do 30 minuta.

Na graničnom prijelazu Orahovlje pri izlazu iz naše zemlje čeka se sat i 20 minuta, a na GP Crveni Grm jedan sat.

Na graničnom prijelazu Bosanska Gradiška na ulazu u BiH čeka se do 30 minuta. Na ostalim graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 15 minuta, saopćeno je iz IC BIHAMK-a.

(Fena)

Zbog problema s pristupom kući Željka Čičak iz Zenice odavno je u zatočeništvu. Nevjerojatno je da njene komšije već više od godinu ne dozvoljavaju da se preko njihovih dvorišta dođe do Željkine kuće, a vlast nema nimalo razumijevanja da ovu situaciju riješi.

Već više od godinu dana traje borba Nurfada Šišića da pomogne svojoj bivšoj supruzi, kćerci i unuci da izađu iz svojevrsnog zatočeništva. U naslijeđenoj kući u mjestu Ravan živi Željka Čičak, kojoj je prije nekoliko godina dijagnosticiran tumor na dojci. Donedavno je u kući živjela njena kćerka – samohrana majka i petogodišnja djevojčica oboljela od autizma.

“Frapiran sam zbog komšiluka, kako se jedan ne može naći da kaže: ‘Evo, pustit ću te’. Znaju da je žena bolesna i da je dijete bolesno. Ogorčen sam, čak sam razmišljao da im prokopam tunel, raspitivao sam se kod rudara”, kaže Nurfad.

Naime, stepenice koje su prema njihovoj kući vodile decenijama, srušio je komšija, a i na ostalim prilazima su postavljene ograde i kapije, jer se radi o privatnim imanjima. Ni ekipa Federalne televizije nije mogla do bolesne Željke. Njihov pokušaj da sudskim putem ostvare pravo pristupa kući ostao je bezuspješan, jer je Opštinski sud Zenica u ponovljenom postupku odbio tužbu.

U komplikovanom pravnom predmetu je utvrđeno da kuća u čijem su vlasništvu nikada nije imala legalan pristupni put. Nakon pravosnažnosti presude Željka je podnijela zahtjev opštinskom nadležnom organu za donošenjem rješenja. Njihovo mišljenje mora usvojiti Vijeće Opštine Zenica.

“Ukoliko Opštinsko vijeće podrži mišljenje službe za prostorno uređenje, onda slijede po pravosnažnosti odluke Opštinskog vijeća donošenje rješenje od strane uprave. Tim rješenjem će se konačno ustanoviti pravo u korist Čičak Željke i Šišić Katarine i nametnut će se normalno obaveza prema posjednicima nekretnine preko koje se predviđa ustanovljenje prava služnosti”, pojašnjava Indira Čaušević, šefica Odsjeka za imovinsko pravne poslove Opštine Zenica.

Ovo nije ni prvi, a ni posljednji slučaj neriješenih imovinskih – pravnih odnosa, ali je nesvakidašnji. Nedostatak ljudskosti vodi do propasti jedne porodice koja nije u mogućnosti sama riješiti problem, bez pomoći društvene zajednice.

(Federalna.ba)

Dani iza nas donijeli su nam toplije i sunčanije vrijeme, sa temperaturama preko 35 stepeni Celzijusa. Prema najavama meteorologa, danas i u ponedjeljak nas očekuje pravi toplotni udar! Temperature će se kretati i preko četrdeset stepeni! Kako se štititi od sunca?

Danas i u ponedjeljak nas očekuje vrhunac toplotnog vala, kada će se temperature zraka kretati od 34 do 41°C, a bit će uglavnom sunčano i vedro.

Bosnu i Hercegovinu zahvatio je toplotni val tako da će građani u narednom periodu konačno moći uživati u pravom ljetnom vremenu s visokim temperaturama. Meteorolozi kažu da se izuzetno visoke temperature, koje će prelaziti 40 stepeni Celzijusa, mogu očekivati u ponedjeljak ili utorak.
Preporuke za toplotni val

Upozoravamo vas da će u vrijeme visokih temperature uv indeks biti vrlo visok, pa se preporučuje izbjegavanje izlaganja suncu od 11 do 18 sati, a ukoliko baš morate biti vani u vrijeme najviše temperature i uv indeksa, preporuča se korištenje sunčanih naočala (s uv zaštitom), (kape) šilterice ili šešira te nosite svjetlu i prozračnu odjeću. Pijte puno vode, a izbjegavajte alkoholna pića te pića s kofeinom.

Prostor u kojem živite najstojte rashladiti noću, kada su vani niže temperature nego preko dana. Sobnu temperaturu danju nastojte držati ispod 30, a noću ispod 24°C. Danju, kada je sunce najjače, zamračite prostore u vašoj kući/stanu te zatvorite prozore. Izbjegavajte naporan fizički rad!

Rashladite vaše tijelo, tuširanjem ili kupanjem u mlakoj vodi. Jedite češće, ali manje obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

(Buka)

Tradicionalni skokovi sa Starog mosta u Mostaru održat će se danas početkom u 16 sati.

Riječ je o 447. skokovima, na kojima će učestvovati oko 80 skakača. I ove godine, takmičenje će se odvijati u dvije discipline i to skokovi na noge, skokovi na glavu, a održat će se i revijalni skokovi veterana.

Održat će se i turnir u tavli, ispijanje kave iz najveće džezve na svijetu koja je ušla i u Guinnessovu knjigu rekorda, te bakljada, odnosno skokovi s bakljama kojima će manifestacija biti zatvorena.

Novost ovogodišnje manifestacije je da će skokove ocjenjivati samo jedan žiri, za razliku od proteklih godina kada su skokove ocjenjivali žiri za skokove za na noge i za skokove na glavu. Žiri će biti u sastavu Mustafa Jahura, Mirsad Deda Pašić, Emir Balić, Duško Bajević i Željko Džeba.

Generalni pokrovitelj ovogodišnjih skokova je Ministarstvo okoliša i turizma FBiH, a ostali pokrovitelji su Ministarstvo kulture i sporta FBiH, Grad Mostar, Turistička zajednica HNK-a, BH Telecom, Fortuna tours Mostar, te Sportski savez Mostara.

Ove godine neće biti direktnog prijenosa skokova na TV stanicama, ali uživo će finale skokova na glavu od 17 sati putem Facebooka prenositi mreža online događaja Soonfeed.

U nedjelju navečer TV1 će prikazati snimak skokova.

Inače, organizatori ove manifestacije nedavno su na konferenciji za novinare najavili kako će Ministarstvo civilnih poslova BiH u septembru ove godine raspisati konkurs za upis mostarskih skokova na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine.

(Fena)