Splitsko-dalmatinska županija prva će u Hrvatskoj uvesti vrlo precizni pravilnik o korištenju plaža, kojim će nastojati uvesti red na stotinama njih koji su danas u različitim režimima korištenja i često su predmet pobune lokalnog stanovništva zbog ležaljki, suncobrana i ostalih sadržaja koji priječe pristup moru.
Kako je potvrdio županijski pročelnik za turizam i pomorstvo Stipe Čogelja, već su započele pripreme i novi pravilnik bit će usvojen do konca ove godine, javlja Tportal.
U ovoj županiji bit će zabranjeno ograđivanje plaža i naplaćivanje ulaza, ograničit će se površina koju mogu zauzimati ležaljke – najvjerovatnije na maksimalnih četrdeset posto – a pored svega bit će određen koridor uz samo more koji mora biti ostavljen za prolaz ili na korištenje običnim kupačima.
– Domaći ljudi će apsolutno imati prednost i pobrinut ćemo se da ne dođe do ekspanzije komercijalnih sadržaja zbog kojih bi plaže postale nedostupne, kaže Čogelja.
Premda u Splitsko-dalmatinskoj županiji postoje stotine kilometara obale, pod službenom koncesijom tek je 85 plaža, uz još 65 sportskih lučica. Razlog je nevjerojatna sporost u određivanju granica pomorskog dobra i upisu u katastar; bez toga se koncesije na samim plažama ne mogu izdati i dozvoljeno je tek da gradovi i općine izdaju privremena jednogodišnja koncesijska odobrenja koja obično vode u kaos i metastazu ugostiteljskih objekata, što je posljednjih mjeseci najvidljivije na splitskom Žnjanu.
Tokom ovog ljeta županijski službenici sa službenicima Porezne uprave i Lučke kapetanije obišli su većinu županijskih plaža pod koncesijom i utvrdili stanje, koje će se potom ujednačiti tako što će svaki koncesionar dobiti vrlo precizan aneks ugovora. U izradi županijskog pravilnika u obzir će se uzeti pravilnici o plažama koje već imaju općine poput Baške Vode, ali i državni plan upravljanja plažama kojim je već određen dosta visok standard za različite kategorije plaža poput obiteljskih, gradskih ili tzv. party-kupališta.
Svojih desetak prijedloga već je uputila i policija: ona traži da barem na plažama koje su pod koncesijom budu osigurani ormarići za zaključavanje vrijednih stvari, kao i mjesta za bicikle.
Čogelja je potvrdio da ubuduće neće biti dozvoljeno zauzimanje plaže ležaljkama na površini većoj od 40 posto, ali i da će one morati biti pospremljene sa strane i postavljene uz obalu tek na zahtjev korisnika. Iznimke će eventualno biti moguće u na plažama uz hotele visoke kategorije, no i ondje će ležaljke moći biti postavljene tek u dva reda i minimalno deset do petnaest metara od samog mora.
Dok se konačno ne odrede granice pomorskog dobra i plaže ne ucrtaju u katastar, najveća odgovornost ipak je na gradovima i općinama i njihovim privremenim koncesijskim odobrenjima. I u tome postoji različita praksa: dok je maleno mjesto Okrug na Čiovu svoje ugostitelje jasno obvezalo ugovorima i za svako kršenje dozvola slijedi hitra deložacija i neizdavanje koncesijskog odobrenja za iduću godinu, dotle je splitska gradska uprava na Žnjanu izdala nekoliko desetaka koncesijskih odobrenja za lokale veličine do 12 kvadratnih metara – i danas s Ministarstvom graditeljstva mirno gleda kako su oni narasli u luksuzne beach-barove od po nekoliko stotina kvadrata.
Splitsko-dalmatinska županija, inače, od koncesija nad 150 plaža i lučica godišnje uprihodi oko osam milijuna kuna. Nekoliko vladajućih garnitura na razini države dosad je odbijalo zahtjeve primorskih gradova i općina da se izmjenama zakona nadležnost nad obalom dodijeli njima umjesto županijama.