Novinari u Bosni i Hercegovini od društvenih mreža u najvećoj mjeri koriste Facebook (90,9 posto), zatim YouTube (82,7 ), te Twitter (65,5 posto).
To je pokazalo istraživanje koje je Centar za edukaciju Pro Educa iz Banje Luke proveo o korištenju društvenih mreža u novinarstvu od 26. januara do 11. februara 2016. godine.
Osim navedenih društvenih mreža, dva od pet ispitanika koristi Google+, a svaki treći posjeduje profil na Instagramu, dok svaki četvrti posjeduje profil na LinkedInu.
Facebook je ujedno i društvena mreža koju novinari svakodnevno najviše koriste (čak njih 87 posto), slijedi YouTube (50) i Twitter (40 posto).
Prisustvo na društvenim mrežama direktno je proporcionalno praćenju sadržaja koji se na istim javljaju, zatim dijeljenjem informacija i sadržaja, kao i sopstvenim postavljanjem istih na društvene mreže. Disparitet je, međutim, primjetan kod pitanja interakcije i učešća u raspravama na društvenim mrežama, gdje manje od trećine novinara učestvuje u raspravama svakodnevno – odnosno nekoliko puta sedmično. Svaki četvrti novinar u interakciju na društvenim mrežama ulazi tek nekoliko puta mjesečno.
Gotovo 94 posto ispitanih novinara saglasno je s tim da im društvene mreže značajno pomažu, odnosno da im uglavnom pomažu u obavljanju poslova. Ova pomoć se najčešće ogleda u brzini protoka informacija na društvenim mrežama, što je istaklo oko 85 posto ispitanika, zatim u mogućnostima dobijanja različitih stavova o aktuelnim događajima (61 posto), dok ih je više od polovine (51 posto) navelo da putem društvenih mreža lakše dolaze do sagovornika.
Kada je u pitanju korelacija medijskih sloboda i društvenih mreža u Bosni i Hercegovini, oko 27 posto novinara misli da su s pojavom društvenih mreža značajno porasle i medijske slobode u BiH, dok njih 57 posto također misli da je došlo do porasta medijskih sloboda, ali samo donekle.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 110 ispitanika iz Bosne i Hercegovine metodom online upitnika, te je obuhvatilo zaposlenike (novinare) javnih i privatnih RTV servisa, te štampanih medija i internet portala. Oko 52 posto ispitanika dolazi iz Republike Srpske, 44 posto iz Federacije Bosne i Hercegovine, te jedan posto iz Brčko Distrikta. Predmet ovog istraživanja činili su učestalost korištenja društvenih mreža, svrha korištenja društvenih mreža i eksplikacije korištenja društvenih mreža u novinarstvu.