Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini već nekoliko godina su u problemima kada se bliži vrijeme sjetve. Najveći razlog za to je što su dugovanja za poticaje, koji su im neophodni da bi radili što bolje i sijali što više, sve veća i veća.
Vlasti im stalno obećavaju da će nešto uraditi kako bi im dale ono što im duguju, a na velikim skupovima i konferencijama nerijetko ističu kako je poljoprivreda grana koja može donijeti ovoj zemlji boljitak.
Zaduživanje
Međutim, vrlo često to ostaje samo na velikim govorima i obećanjima, a proteklih godina poljoprivrednicima naruku nisu išli ni vremenski uslovi. Jake kiše i poplave uticale su na to da zemlja bude nekvalitetna za sjetvu. Srećom, ove godine su makar vremenske prilike bile na njihovoj strani.
– Proljetna sjetva teče nekom planiranom dinamikom. Vrijeme je jako povoljno, tako da s te strane nemamo problema. Jedini problem su nam finansijska sredstva, kojih fali zbog neuplaćivanja poticaja poljoprivrednicima. Međutim, poljoprivrednici u tom smislu uspijevaju da se snađu, ako ništa, uzimajući neke kredite, zadužujući se iznova kako bi kupili sjemena i obradili zemlju. To rade jer se nadaju da će im se ipak na kraju isplatiti, da će ono što su posadili dobro roditi i da će uspjeti da prodaju sve što su uzgojili, kazao je za Oslobođenje Mićo Živić, poljoprivrednik iz Bijeljine.
Međutim, iako se snađu za sjeme i za sjetvu kompletnu, problem im i dalje predstavlja što odmah moraju plaćati dizel-gorivo. To je ključni problem s kojim se najteže boriti, ali i to moraju.
– U roku od sedam dana bi nam bila neophodna isplata poticaja kako bi se poljoprivrednicima ubrizgala finansijska injekcija. April i maj su najteži mjeseci za poljoprivredu jer su tada izdvajanja najveća, tako da se nadamo da će nadležni imati sluha za nas i da će ubrzati isplatu poticaja. Nadamo se da će konačno početi i u praksi provoditi i posvećivati poljoprivredi pažnju koju zaslužuje, s obzirom na to da ovo zaista jeste grana koja je budućnost svih nas u BiH, poručio je Živić.
Plastenička proizvodnja je počela, ali i ona na njivama, a u ovo vrijeme se najviše sade kukuruz, rani kupus, krompir, karfiol, luk, paprika, mrkva, salata, a uskoro bi trebala krenuti i sadnja krastavaca.
Manje hrane
– Vrijeme nam ide naruku i sjetva je već uveliko krenula, ali je prati nelikvidnost sa isplatama poticaja. To je razlog što će sigurno ove godine biti manje zasađenih površina u Bosni i Hercegovini i to će se u konačnici osjetiti, jer ćemo imati manje hrane i moraćemo više da uvezemo, upozorio je Suljo Tahirović, poljoprivrednik iz Posavine.
Poljoprivredna zadruga Agrodar, kako nam je kazao Aldin Kuduzović, uskoro očekuje da njihovi kooperanti počnu sa sadnjom malina i kornišona, te pojedinih žitarica koje će na vlastitim površinama zasaditi.
– U narednih desetak dana bi trebala početi sadnja malina i kornišona, dok će sjetva kukuruza početi ranije, 15. aprila. Što se tiče poticaja, dobijamo ih za sadnju žitarica, ali za ovu godinu još ništa nismo dobili, to nam još duguju, ali nećemo imati velikih problema zbog toga. Očekujemo da ova godina, s obzirom na to da je vrijeme jako povoljno, bude zaista dobra, ali to se opet nikad ne zna. Nije baš sve ni do nas, poručio je Kuduzović.