Slučaj međuvršnjačkog nasilja koji se početkom novembra dogodio u Mješovitoj srednjoj školi u Tuzli, kada su tri maloljetne učenice ove škole brutalno pretukle svoju školsku kolegicu, još zaokuplja pažnju javnosti.
Naime, Komisija za ljudska prava i slobode OV Tuzla uputila je prijedlog da se Kenanu Bibuljici dodijeli Tuzlanska zahvalnica za građansku hrabrost koju je iskazao objavljivanjem snimke nasilja.
Podsjetimo, učenice Dž. K, A. P. i S. Š. brutalno su pretukle šesnaestogodišnju S. G, a snimak ovog gnusnog čina na internet je postavio upravo Bibuljica. Nakon toga, svakodnevno je dobivao prijetnje da ukloni sporni snimak, no on nije pokleknuo, te je snimak predao službenicima policije.
Poremećene vrijednosti
– Vidjevši da se radi o činu građanske hrabrosti, mi smo predložili Općinskoj komisiji za odlikovanja da se njemu da općinsko priznanje za građansku hrabrost. To bi trebalo da bude motivacija građanima da u tim slučajevima ne okrećemo glavu u stranu i da ne pokleknemo pred prijetnjama i prešutimo ovakve okolnosti koje javnost mora znati, kazao nam je Mirnes Ajanović, predsjednik Komisije.
Ajanović je dodao da je Komisija već uputila zahtjeve nadležnim institucijama za dostavljanje informacija, izvještaja, prijedloga i analiza koje se tiču dosadašnjeg rada i budućeg angažmana na prevenciji međuučeničkog nasilja na području općine
Tuzla i Tuzlanskog kantona.
Sve učestalije vršnjačko nasilje u tuzlanskim školama posljednjih sedmica zaokuplja pažnju i stručnjaka. O ovoj gorućoj problematici razgovarali smo sa diplomiranim psihologom Alisom Begićem, koji nam je rekao da se vršnjačko nasilje kao neprihvatljiv oblik ponašanja definiše i kao poremećaj u ponašanju.
Prema njegovim riječima, taj poremećaj je, nažalost, postao trend kod omladine, a nastao je kao rezultat trenutnog stanja u društvu, poremećenih vrijednosti, moralnih principa i standarda života.
– Slučajevi koji u posljednje vrijeme sve više dobivaju pažnju u medijima nisu novi niti drugačiji od svih koji su se dešavali godinama prije u svim školama. Nažalost, to je problem sa kojim se pedagozi susreću već dugi niz godina, ali su isto tako bili i jedini koji su djelovali na prevenciji i sprečavanju, kao i sankcionisanju, ističe Begić, dodajući da se zbog pomenutih problema svi trebaju zapitati i pokušati pronaći svoj dio krivice.
– Od porodice, kao osnove primarnog odgoja, preko medija čiji su programi puni agresivnih sadržaja, niskobudžetnih serija, realitya, crne hronike i mračnih tipova, estradnih ličnosti sumnjivog morala, pa do školskih institucija, koje ne smiju izgubiti odgojnu komponentu u realizaciji obrazovnih sadržaja, naglašava on.
Kako bismo razgovarali o pomenutom slučaju nasilja koji se dogodio u Mješovitoj srednjoj školi u Tuzli, pokušali smo stupiti u kontakt i sa direktorom Nesibom Hasanovićem. Direktor nam je kratko kazao da više nema šta dodati o ovom slučaju, te da je prema njegovom mišljenju, u pitanju medijski linč.
S druge strane, Ajanović nam je kazao da su predstavnici Komisije održali sastanak sa upravom škole. Njihov stav na sastanku, kojem su prisustvovali i profesori, bio je da su cijeli slučaj napuhali mediji.
– Naravno, tu niko ništa nije napuhao, nego je samo prezentirao ono što je viđeno zvukom i slikom da se događa u školama i što se željelo sakriti. Mi idemo dalje sa monitoringom i tražimo od njih kompletnu hronologiju toga šta se dešavalo, kazao nam je Ajanović.
On smatra da je dobro što je objavljen ovaj snimak nasilja, jer sada imamo mogućnost da poduzmemo potrebne mjere, kako bismo spriječili međuvršnjačko nasilje.
Odlukom Nastavničkog vijeća učenice Dž. K, A. P. i S. Š. isključene su iz daljnjeg nastavnog procesa u Mješovitoj srednjoj školi u Tuzli. Kako smo uspjeli saznati, one sada imaju problema sa nastavkom školovanja, jer škole na području Tuzlanskog kantona odbijaju da ih upišu.
Gdje poslije isključenja?
– Kod nas je ovo malo zakazalo. Nemamo definisane konkretne korake šta uraditi poslije represivne mjere, šta poslije kada se dođe do te krajnje solucije. Šta uraditi poslije na resocijalizaciji, na tom pedagoškom pristupu, s obzirom na to da su i to maloljetna lica. Mislim da je to, ipak, pitanje za više institucije, rekao je za naš list psiholog Begić.
Zbog toga je Komisija zatražila od Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, kao i Ministarstva za rad i socijalnu politiku TK-a da dostave informacije o mjerama koje su preduzete s ciljem resocijalizacije pomenutih maloljetnica, te informaciju na koji način se planira riješiti problem njihovog upisa u školu.
Do problema je potom došlo i u Mješovitoj školi Kalesija, gdje je učitelj udario učenika. Mirne proteste povodom nasilja u školama studenti Tuzle organizovali su još 8. novembra, no pitanje je da li su njihov glas čuli oni koji svojim djelovanjem ove i slične probleme mogu spriječiti.
(Oslobodjenje.ba)