Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu i Centar za istraživačko novinarstvo predstavili su danas u Sarajevu rezultate projekta “Otkrivanje ličnih sjećanja na rat i zatočeništvo: usmena istorija BiH”, koji su pokazali da su stradanja u ratu doživjeli svi bh. građani, bez obzira na nacionalnu, etničku ili drugu pripadnost.
Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu i Centar za istraživačko novinarstvo predstavili su danas u Sarajevu rezultate projekta “Otkrivanje ličnih sjećanja na rat i zatočeništvo: usmena istorija BiH”, koji su pokazali da su stradanja u ratu doživjeli svi bh. građani, bez obzira na nacionalnu, etničku ili drugu pripadnost.
Projekt predstavlja kolekciju od 100 ličnih priča i sjećanja žrtava rata u cijeloj BiH na period od 1992. do 1995. godine, koje će javnosti biti dostupne u formi videozapisa.
Cilj je potaknuti i osnažiti procese suočavanja s prošlošću kao preduvjeta za međusobno pomirenje i poboljšanje razumijevanja u BiH, ali i zemljama bivše Jugoslavije.
Direktor Centra za ljudska prava Saša Madacki naglašava da projekt ne predstavlja puko prikupljanje arhivskih podataka koji će biti uskladišteni, već donosi kompletnu priču o ratu zasnovanu na usmenim historijama.
– Odlučili smo se za to jer službenu istoriju piše pojedinac na osnovu arhivskih dokumenata i građe, dok nam davanje centralnog mjesta ljudima koji su iskusili zatočeništvo i sam rat daje mogućnost da čujemo one koji su tu istoriju stvarali i živjeli – istaknuo je.
Madacki projekt smatra važnim ne samo za historiografska istraživanja već i antropološka i sociološka, kao što je istraživanje dinamike grupa ili ponašanje pojedinca u ekstremnim uvjetima.
Projekt je bio podijeljen na dva dijela. Centar za istraživačko novinarstvo radio je odabir kandidata za intervjuiranje i prikupljanje intervjua na terenu na osnovu polustrukturiranog upitnika, dok je Centar za ljudska prava bio zadužen za dubinsku obradu podataka.
Intervjuiranje kandidata trajalo je 12 mjeseci, a uključena su bila i urbana i ruralna područja cijele BiH. Obrada podataka trajala je šest mjeseci.
Aida Hajro iz Centra za ljudska prava podvlači da projekt donosi tri narativa, te da istraživači imaju mogućnost da pristupe sirovim podacima i interpretiraju ih.
– Cilj projekta je da na centralno mjesto stavimo osobe koje su iskusile rat te da se drugačije percipira istorija od one pisane. Istraživanje je pokazalo da je rat bio prisutan na teritoriji cijele BiH i da su stradanja bila na svim područjima i sa svih strana kada je riječ o nacionalnoj i etničkoj pripadnosti – kazala je ona.
Ona naglašava da su intervjuirane osobe koje su preživjele neku veliku torturu, bile zatočene ili izgubile članove porodice čije ostatke eventualno i dalje nisu pronašli, ali i osobe koje su vršile određenu funkciju u ratu, kao što su naprimjer doktori.
Značaj projekta za pomirenje naroda u BiH i dolazak do istine o sukobima tokom 90-ih godina naglasio je i ambasador Kraljevine Holandije u BiH Jurriaan Kraak.
(Fena)