Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je da je konačno vrijeme da dođe do uspostavljanja federalne jedinice sa etničkom većinom, misli se na treći entitet. Ja smatram da je konačno došlo vrijeme da on napusti političku scenu. Razlika između moje i njegove izjave je u tome što je moja mnogo realnija od njegove, istakao je u Dnevniku TV1 predsjednik Glavnog odbora SDP-a BiH Saša Magazinović.
TV1: SDP je na Glavnom odboru, razmatrao političku situaciju u zemlji. Kakva je ocjena?
MAGAZINOVIĆ: Neću ništa novo reći, ako kažem da ni mi, kao ni većna građana, nismo zadovoljni dinamikom političkih procesa u BiH. Danas na sceni imamo opstrukcije svega što je pozitivno, a nevjerovatna je kreacija onih koji su na vlasti da izmisle stvari koje će dodatno usložniti odnose među ljudima, kako ih ne bi pitali gdje su plate, šta je sa gladnim i obespravljenim ljudima.
Dakle, situacija je vrlo loša, ali je daleko od one koju čak i neki vladajući žele da predstave – da je na ivici rata, na ivici incidenta. I to su teze koje idu u pravcu toga da ljudi kažu: “Dobro je, barem ne puca, bar to imamo”.
TV1: Jesu li teme o kojima govorite spinovanje zarad okretanja priče na neke druge teme, osim na ekonomske?
MAGAZINOVIĆ: Ima i toga jako puno. Na primjer, nedavno smo u Parlamentu BiH pitali čelne ljude u Vijeću ministara šta je sa njihovim obećanjima od početka mandata, te šta je sa olakšavanjem poslovanja onima koji iz inostranstva žele da ulažu u BiH, šta je sa zakonom o stranim investitorima, koji je obećan na početku, šta je sa bankom za razvoj… Dali su nam odgovor da su tek na pola mandata. Odgovor na pitanje šta su do sada uradili je ništa.
Dakle, ima i spinovanja čiji je cilj skretanje pažnje javnosti sa osnovnih životnih problema, te da recimo u Sarajevu ne pitamo zašto nema vode, zašto nema struje, zašto su ulice ovakve kakve jesu, a da ne govorimo o tome gdje su ta silna radna mjesta koja pominju u javnosti da postoje. Postavio sam u Parlamentu BiH pitanje o novozaposlenima, a dobili smo jedan, rekao bih, iskren odgovor, koji je zabrinjavajući, tačnije da se u BiH, i u FBiH i u RS, zapošljava veliki broj građana, ali istovremeno da drugi gube posao.
Na kraju, kada smo htjeli ispitati o čemu se radi, došli smo do toga da su to zapošljavanja koja finansira država. To su zapošljavanja za koja država snosi troškove za neki period od tri, šest ili devet mjeseci, koja se takođe po političkoj liniji zloupotrebljavaju. Čim istekne rok u okviru kojeg država pomaže, radnici se otpuštaju. Dakle, situacija je jako loša.
TV1: Dodikova secesionistička i nacionalistička retorika već je poznata. Zbog toga je dobio i sankcije SAD-a. Ipak, danas i iz Mostara sa sjednice HNS-a poruke kako je treći entitet trajna težnja Hrvata u BiH. Koliko je vjerovatna opcija da dođe do preustroja države koji bi vodio trećem entitetu?
MAGAZINOVIĆ: Ako sam dobro vidio današnje izjave lidera HDZ-a Dragana Čovića, on je rekao da je konačno vrijeme da dođe do uspostavljanja federalne jedinice sa etničkom većinom, misli se na treći entitet. Ja smatram da je konačno došlo vrijeme da on napusti političku scenu. Razlika između moje i njegove izjave je u tome što je moja mnogo realnija od njegove. Do uspostave trećeg entiteta neće doći, a on će vrlo izvjesno napustiti političku scenu. Očekujem da se ponovo pojavi priča o hrvatskom kanalu. To su teme koje se ciklično pojavljuju uvijek kada nema apsolutno nikakvog rezultata rada u oblastima za koje su ti ljudi zaduženi. Nisam siguran da se beskonačno mnogo i u krug može dobijati povjerenje građana iznoseći uvijek jednu istu ideju i nemajući rezultata u tome što predlažete.
TV1: Mislite li da bi on napustio političku scenu voljom hrvatskog naroda ili nekom drugom voljom i razlozima?
MAGAZINOVIĆ: Moguće su razne opcije. Mislim da dolazi vrijeme u kojem će oni oni koji vode politiku sukobljavanja i politiku ekstremnih stavova imati sve manje prostora na našoj političkoj sceni.
TV1: Djelovanje Dodika i Čovića ogleda se i u zajedničkim težnjama za izbacivanjem stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Kakav je stav SDP BiH po ovom pitanju?
MAGAZINOVIĆ: Mislim da svaki dobronamjerni građanin BiH želi da u svim institucijama BiH, pa tako i u Ustavnom sudu BiH, odlučivanje imaju građani BiH. To vrijeme će doći. Dakle, doći će vrijeme kada će strane sudije otići iz Ustavnog suda BiH.
Međutim, prijedlog Čovića i Dodika apsolutno nije ni patriotski ni dobronamjeran. Cilj tog prijedloga je ovladavanje izuzetno važnom institucijom Ustavnog suda BiH, koji je posljednja brana retrogradnim procesima koji bilo ko može učiniti. To istovremeno pokazuje da već danas postoji kontrola od strane političkih elita, pa i od samog Čovića i Dodika, pravosudnih institucija, gdje su stranci samo prepreka da oni ostvare svoje dogovore. Ja ne znam ko su im partneri za taj prijedlog, ali u ovom trenutku sa velikom sigurnošću mogu reći da je i to jedna velika politička igra, od koje u konačnici neće biti ništa konkretno.
TV1: Koliko je ustvari bitno da se ne dozvoli da Ustavni sud dobije tzv entitetsko glasanje?
MAGAZINOVIĆ: Imali smo i imamo u sve više tzv nezavisnih institucija primjer da one ipak pokazuju da nisu nezavisne i da prema stavovima političkih stranaka možemo vidjeti da članovi tih institucija zastupaju ta stajališta, bez obzira na to šta je pravo i pravda u tom slučaju.
Vrlo je važno da se Ustavni sud sačuva, jer je on, prema mom mišljanju, najvažnija institucija u BiH, kao što sam rekao, on je posljednja brana retrogranim procesima. U ovom trenutku nemam nikakve sumnje da će se to desiti, samo situacije kao što je ova donijeće nove tenzije na političkoj sceni. Kada ta prođe, siguran sam da će smisliti neku novu.
TV1: Je li Ustavni suda BiH sada pod političkim uticajem, kao što to neki tvrde?
MAGAZINOVIĆ: Treba biti pošten i reći da kada čitate biografiju nekih ljudi koji su sudije u ovom sudu, koliko god se oni trudili da izbrišu te elemente biografije, to su bili poslanici nekih od stranaka. Da li su oni u međuvremenu postali nezavisni i odrekli se toga, ja to ne znam. No, sama činjenica da se radi o visokim stranačkim funkcionerima koji su u jednoj fazi svoje profesionalne karijere, uvažavajući mogućnost koju zakon daje da ti ljudi postanu sudije Ustavnog suda BiH, to i postali, ne daje za pravo široj javnosti da keže: “Da, to su sto posto nezavisni ljudi koji nikada neće krenuti za bilo kojim političkim stavom, nego će suditi po tome šta je pravedno”.
TV1: PDP je ponudio deklaraciju partnerima u vlasti, a koja se odnosi na zamrzavanje pitanja koja vode svađama i okretanje ka jačanju ekonomije i evropskom putu. No, dio deklaracije je i izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Koliko je jedan ovakav dokument potreban?
MAGAZINOVIĆ: Prvo ću reći da cijenim sve one koji pokušavaju smirivati situaciju, bez obzira na to što se razlikujemo u političkim pogledima. Vjerujem da je ovaj dokument imao i tu namjeru. Međutim, stranka vlasti nakon dvije godine nudi deklaraciju koja sadrži osnovne principe funkcionisanja te vlasti. Šta to znači? To znači da je pethodne dvije godine vlast formirana tek tako, da bude formirana, te da ti principi nisu postojali.
S druge strane, nisu daleko od tačnog tvrdnje onih koji kažu da je ovo praktično priznavanje političkog bankrota trenutne koalicije, koji godinu dana prije opštih izbora usvajaju deklaraciju o međusobnim odnosima i principima svog funkcionisanja. Ne bih ulazio u detalje, to je posao onih kojima je to predloženo, to je deklaracija koja je inače namijenjena strankama vlasti. No, sama činjenica da se o nekim bazičnim stvarima dogovaraju nakon više od pola mandata nije nešto što nam može ulijevati optimizam, nego nasuprot, da vidimo da među njima stvari ne funkcionišu.
TV1: Aktuelna tema je i revizija tužbe BiH protiv Srbije za genocid. Rok je 27. februar. Treba li BiH ići u prvacu revizije tužbe?
MAGAZINOVIĆ: Stav SDP BiH je da podržava aktivnosti koje vode ka reviziji u smislu prethodne presude, koja je rekla koji uslovi treba da budu ispunjeni za eventualnu reviziju. Naravno, ako postoje ispunjeni uslovi za reviziju, istina i pravda su iznad svega i treba da budu dokazani.
TV1: Očekujete li da bi revizija ponovo usijala odnose na relaciji Sarajevo – Beograd?
MAGAZINOVIĆ: Nije nemoguće, imajući u vidu predsjedničke izbore u Srbiji. Vidjeli smo da postoji, prema mom mišljenju, jedna vrsta negativne, ali definitivno političke kreativnosti u Srbiji sa vozom koji je trebao ići na Kosovo, pa se od toga čitava priča napravila. Nemam nikakve sumnje da će se BiH, ničim izazvana, naći u fokusu određenih tema u okviru kampanje u Srbiji, kao što to bude i kada su izbori u Hrvatskoj. Meni je to jako žao, jer naši susjedi, iako često ispoljavaju svoju spremnost da pomognu i bar verbalno iskazuju svoje razumijevanje, u djelima to dosta često ne pokažu.
TV1: Sancije SAD-a Dodiku i dalje su aktuelno pitanje. Očekujete li da im se pridruži i EU? Jasno pismo upozorenja stiglo je Dodiku i iz Velike Britanije.
MAGAZINOVIĆ: EU u cjelini neće sasvim sigurno. Ne treba imati dileme oko toga. Međutim, zemlje pojedinačno su već sada, u skladu sa svojim zakonodavstvom i svojim običajima, pokrenule niz aktivnosti. Sama priča sa početka Dodikovog slučaja da je to potez odlazeće administracije, što je on mnogo puta ponovio kako bi sve to prikazao kao nebitno, zapravo pokazuje da to nije samo stav SAD-a, koje su iskoristile postojeće mehanizme u državi i na jasan način artikulisali svoj stav, nego taj stav imaju i evropske države. Vidjeli smo i današnje reagovanje iz Velike Britanije i vrlo jasna i nedvosmislena poruka govori da će, da li će to biti sankcije ili neka druga vrsta odnosa prema Dodiku i ljudima koji vode takvu politiku, ne samo iz RS, to će postojati u narednom periodu i to ohrbruje.
TV1: Kritikovali ste vladajuće stranke zbog situacije u BiH. Ima li ljevica, građanske stranke, patriotski blok, adekvatan odgovor na to?
MAGAZINOVIĆ: Danas smo imali sjednicu Glavnog odbora SDP-a BiH, gdje je tema bila aktivnosti oko objedinjavanja ljevice ili ako malo šire posmatramo građanskog bloka ili ako još šire posmatramo onih ljudi koji se mogu nazvati bh. patriotama. Te aktivnosti teku jako dobro. Za mene je pozitivno što je veliki broj predstavnika nevladinog sektora, te akademskih građana uključuje u tu priču, bez ikakve obaveze da oni budu politički aktivni unutar stranaka. Doživljavaju tu priču kao svoju i žele dati svoj doprinos. To je za mene ohrabrujuće i vrlo je pozitivan znak u odnosu na prethodni period kome sam takođe svjedočio, gdje to nije bio slučaj. Što se tiče stranaka, bitno je da se prevaziđu eventualne sujete i da shvatimo da je BiH veća od bilo koga od nas pojedinačno i bilo koje stranke, te da zajednički radimo. Mislim da će to ići vrlo dobro i pozitivno.