Od depresije u BiH pati manje od četiri odsto stanovništva, čime naša država spada među one u kojima ovaj problem nije značajno izražen.
Od depresije u BiH pati manje od četiri odsto stanovništva, čime naša država spada među one u kojima ovaj problem nije značajno izražen.
Stoji to u novoj studiji naučnika australijskog Univerziteta Queensland, što je kontradiktorno sa dosadašnjim podacima ovdašnjih institucija, prema kojima u našoj zemlji raste potrošnja antidepresiva i lijekova za smirenje.
Kada se podvuče crta, može se zaključiti ili da su pogriješili australijski stručnjaci ili, pak, da depresija među bh. građanima jenjava.
U studiji spomenutog univerziteta ističe se da na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi ljudi pate od depresije više nego igdje drugo na svijetu, dok je ova problematika u našoj državi manje izražena nego u zemljama regiona.
Korišteni su podaci o rasprostranjenosti, učestalosti i trajanju depresije, a ovu dijagnozu ima više od četiri odsto svjetske populacije, što znači da je BiH ispod globalnog prosjeka.
U Fondu zdravstvenog osiguranja (FZO) RS ističu da su prošle godine ukupno propisana 364.273 recepta za lijekove za smirenje i antidepresive, a godinu ranije – 249.634 recepata.
“Inače, u ukupnoj potrošnji lijekova koji se izdaju na recept na trećem mjestu se nalaze lijekovi koji djeluju na nervi sistem, a tu se ubrajaju i antidepresivi i lijekovi za smirenje”, naglašavaju iz FZO RS, dodajući da je, od lijekova za smirenje koji se nalaze na listi Fonda, najpropisivaniji alprazolam, a od antidepresiva sertralin.
Ne slaže se Aneta Sandić, psihijatar iz Sarajeva, sa studijom naučnika iz Australije, već kaže da je dovoljno proći ulicama nekog bh. grada i vidjeti kakav je kod građana nivo energije.
“Sjedite, porazgovarajte s komšijom i vidite kakva će tema krenuti. Koliko naših ljudi želi da pošalje djecu van i sanja da im potomci žive u inostranstvu? Dakle, ne vide ovdje budućnost. Ako niste depresivni, ako vi gledate svijetlo u budućnost, zašto ćete djecu slati odavde”, konstatuje Sandićeva.
Ona kaže da je život u BiH dosta neizvjestan. Takvo stanje, naravno, donosi i posljedice.
“Kada su u pitanju simptomi umjerene depresije, to su, između ostalog, manjak radosti i energije za životne aktivnosti, problemi sa snom, negativna iščekivanja i razmišljanja o budućnosti, nerijetko povlačenje socijalnih kontakata te zamor”, ističe Sandićeva.
Kada je riječ o spomenutoj studiji, otkriveno je da je depresija drugi vodeći uzrok invaliditeta u svijetu.
“Govoreći o pojedinačnim zemljama, najviše slučajeva depresije ima u Avganistanu, a najmanje u Japanu. Najniža stopa ove problematike zabilježena je u istočnoj Aziji, u Australiji i Novom Zelandu, te u jugoistočnoj Aziji”, navode autori studije.
(Nezavisne novine)