Nakon što su probosanske stranke odlučile da na naredne izbore u Srebrenici idu s odvojenim listama i jednim kandidatom za načelnika – Ćamilom Durakovićem, identičan potez povukle su srpske stranke, koje još nisu odlučile ko će biti njihov kandidat za načelnika. Među kandidatima su i oni koji su 1995. godine učestvovali u genocidu.
I dok u SNSD-u tvrde da je Radomir Pavlović, sada predsjednik Općinskog odbora SNSD-a Srebrenica, najbolji kandidat za načelnika, u SDS-u se protive jer Pavlović ne živi u Srebrenici, optužujući ga za dosadašnju, kako kažu, katastrofalnu politiku koja je najviše štetila srpskom narodu. “Od 17 mjesnih odbora za načelnika me je kandidovalo 13”, kaže Pavlović.
Momčilo Cvjetinović, predsjednik SDS-a Srebrenica, optužuje Pavlovića i vrh lokalnog SNSD-a za kriminal i korupciju. “Mnogo ima kriminala u tim redovima. Ovdje su sve srpske interese podredili svojim ličnim. Ustupaju srpske pozicije kao što je obdanište i sekretar Skupštine Bošnjacima. SNSD je jedna od najlošijih političkih partija ne samo u RS-u, pa i šire”, smatra Cvjetinović.
Pavlović odgovara: “Naša politika je bila mnogo manje pogubna nego SDS-ova. SDS je ovdje bio na vlasti u ratnom i u poslijeratnom periodu.”
Cvjetinović je bio zamjenik osuđenog ratnog zločinca Miroslava Deronjića i jedan od prvih saradnika osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića na ovome prostoru kada je vojska i policija RS-a u Srebrenici 1995. godine počinila genocid. U svemu tome sudjelovao je i Cvjetinović, aktualni direktor srednje škole u Srebrenici, koji je jedan od kandidata srpskog bloka za načelnika Srebrenice. “Genocida nije bilo u Srebrenici ‘95. Kako ću negirati nešto što nije postojalo? Haški sud i Sud BiH su politički sudovi”, kaže Cvjetinović.
“Ne mogu podnijeti činjenicu da ja i moja porodica živimo u gradu na čijem čelu će biti osoba koja će reći Hatidži Mehmedović: ‘Tvoji sinovi nisu izginuli, ovdje nije bio genocid. Ti pričaš praznu priču.’ Strah me je te platforme i strah me da će se na taj način legalizirati sve ono što ovdje dogodilo”, ističe Ćamil Duraković, načelnik Općine Srebrenica.
Umjesto da pospješi brži povratak i olakša uslove života bošnjačkih povratnika, država je sve učinila da to spriječi, posebno kroz Zakon o prebivalištu zbog kojeg su se stotine Srebreničana morale odjaviti iz Srebrenice i ponovo prijaviti prebivalište u Federaciji, koja također ništa nije učinila da im osigura besplatnu zdravstvenu zaštitu.
“Poslije presude Radovanu Karadžiću i presude Međunarodnog suda pravde u Haagu Srebrenica treba dobiti posebno mjesto u Izbornom zakonu čime će se jasno definirati da žrtve genocida dobiju svoju poziciju kroz Izborni zakon”, smatra Sadik Ahmetović, potpredsjednik OO SDA Srebrenica.
Pravo glasa u Srebrenici ima oko 7.000 građana, od kojih su 50 posto Bošnjaci. Međutim, zbog velikog broja fiktivnih glasača koji žive u Srbiji i koji samo zbog glasova dolaze u ovaj grad, procjene su da će srpski blok stranaka imati oko dvije hiljade glasača više. Zbog toga bi mogla biti presudna bošnjačka dijaspora, koja je do sada na izborima bila pasivna.