Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili su jučer obuhvatan izvještaj „Stanje nacije“ koji daje precizan pregled efekata reformi u BiH u posljednjih 18 mjeseci, tj. od donošenja Reformske agende i to po njenim oblastima: javne finansije, poslovna klima i konkurentnost, tržište rada, socijalna i penziona politika, javna uprava i vladavina prava, te uticaj svega pobrojanog na životni standard građana.
Jadan od podataka u Izvještaju je i taj da je dug prema komercijalnim bankama u BiH dostigao historijski maksimum od preko dvije milijarde KM. Ovaj podatak ne čudi ekonomskog analitičara Zlatka Hurtića.
“To nije dobro, vlade sve više posežu za komercijalnim bankarskim kreditima kako bi zatvarali budžetske rupe. Mi znamo da ti novci uglavnom idu u potrošnju, oni ne idu u finansiranje aktivnosti koje bi proizvodile dodatnu vrijednost”, smatra ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić.
Iz CCI-ja su naveli i da zaduživanje kod komercijalnih banaka za sobom ne povlači bilo kakvu obavezu za reformama, te da zbog toga i nema druge tranše aranžmana sa MMF-om.
Hurtić tvrdi da će BiH dugoročno imati problem ako se ovaj trend nastavi, te dodaje da je daleko jeftinije posuđivati novac od organizacija poput MMF-a, ali da je taj novac ograničen za BiH.
Osim toga, Hurtić pojašnjava da se novac MMF-a ne može trošiti nenamjenski.
“Pogodnost komercijalnih banaka je tome što vlede nisu obavezne da ispunjavaju bilo kakve uslove za razliku od sredstava MMF-a. Za Vladu je daleko bolje posuđivati od komercijalnih banaka, ali za građane je to lošija varijanta jer se vlade zadužuju po većim kamatnim stopama”, kaže Hurtić.
Hurtić potvrđuje i dio izvještaja “Stanje nacije“ koji kazuje da je unutrašnja zaduženost veća u RS nego u Federaciji, te da iznosti oko 60%BDP-a, dok u Federaciji iznosi oko 40%. Ovaj analitičar u razgovoru za vijesti.ba potcrtava da u to nije uračunat unutrašnji dug koji se odnosi na presude protiv javnih preduzeća i institucija u Federaciji koji iznosi oko miljardu maraka.
Na koncu Hurtić, zaključuje da bi blagi privredni rast mogao doprinijeti lakšem servisiranju kredita vlada u BiH.